Sport
01.10.2022. 17:20
Zoran Šećerov

"Ubica golmana"

Golgeter s iks faktorom - Erling Holand

Erling Holand, 2. 10. 2022.
Izvor: EFE / Julio Munoz

Fudbalski svet prvi put je zadivio 2019. kada je u dresu Norveške postigao devet golova protiv Hondurasa na U20 Svetskom prvenstvu. Pre i posle to nikom nije uspelo. Da je reč o golgeteru čudesnih moći, dokazao je vrlo brzo i u dresu austrijskog Salcburga u grupnoj fazi Lige šampiona.

Čak devet puta uspeo je da zatrese mrežu protivnika među kojima su bili slavni Napoli, ali i tadašnji branilac evropske titule Liverpul. Ili, kako su tragači za senzacijom naveli, postigao je sam više golova od celog tima Barselone u istoj fazi takmičenja.

Oni koji danas imaju tu privilegiju da ga gledaju ne kriju da uživaju u predivnom prisustvu Erlinga Holanda na fudbalskom terenu. Definitivno, jedan je od najvećih igrača generacije i neko ko poseduje sve alate da izraste u najkompletnijeg napadača na svetu svih vremena. Opijeni fudbalskom umetnošću tvrde da kad on igra teren postaje blistava umetnička pozornica, a utakmica i njegovi golovi pozivnica za praznik. Stručnjaci uveravaju da su potencijali ove "fudbalske zveri“ zapravo fascinantni i da doseže neslućene visine.

"On već sada mnoge stvari radi savršeno, a pred njim je i te kako duga karijera“, izgovorio je nedavno Pep Gvardiola koji trenutno kao šef struke Mančester sitija usmerava karijeru 22-godišnjeg Norvežanina o kome se priča da je fudbal s unutrašnjih stranica medija preneo na naslovne.

Sjajni fudbalski stručnjak podsetio je na još nešto što čini karijeru mladog Norvežanina apsolutno posebnom.

"Kada je u dresu Sitija protiv Liverpula u Komjuniti šildu promašio šansu, bio je predmet podsmeha. Svi su govorili da je njegov transfer propast, a sada kada je počeo da daje golove govore da je novi Tijeri Anri ili Kristijano Ronaldo“.

Mnogim fudbalerima treba vremena da se prilagode na novu sredinu. Norvežaninu je bila dovoljna samo šansa da tišinu karakterističnu za sve stadione kada lopta namerava da pređe gol-crtu pretvori u erupciju oduševljenja. Dokaz je i podatak da je postao prvi fudbaler u istoriji Premijer lige koji je bio strelac na prva četiri gostovanja u sezoni, sezoni u kojoj je na sedam prvenstvenih utakmica postigao 11 golova za Mančester siti ili 1,57 po meču (dva glavom, dva desnom nogom i sedam levom).

Sada se na Ostrvu svi pitaju da li će ovaj "demon“, kako ga nazivaju fanovi Sitija, već u prvoj premijerligaškoj godini po broju golova nadmašiti legendarnog Alena Širera, odnosno magičnog Endija Kola koji drže rekord od 34 gola u sezoni. Istina, obojica su to upela kada je Premijer liga brojala 22 kluba.

„On je rođeni golgeter s neverovatnim instinktom za šanse. Već smo videli sav njegov potencijal, ali on ima još puno toga da nam pokaže u budućnosti“, priča o Holandu ne krijući oduševljenje Pol Dikov, nekadašnji as Sitija.

U dresu Sitija, u svim takmičenjima ove sezone na 10 odigranih utakmica Holand se 14 puta upisao u strelce. Njegov gol protiv Borusije Dortmund u aktuelnom izdanju Lige šampiona koji je Sitiju obezbedio drugu pobedu u ovom takmičenju svrstava se u antologijske.

"Taj gol je neverovatno sličan onom Krojfovom koji je čudesnom akrobacijom postigao u dresu Barselone početkom sedamdesetih. Erling je sada uradio isto što i on“, prepričao je Gvardiola uz napomenu koliko je magični Krojf, istinska fudbalska ikona, značio za njega i njegovu karijeru.

Španski stručnjak pretplaćen na uspehe otkrio je još jednu fudbalsku vrednost mladog Norvežanina.

Erling Holand, 2. 10. 2022.
Izvor: EFE / Julio Munoz

"Imao sam sreću da budem trener Lionelu Mesiju. On kad postigne gol – odmah želi i drugi. Kad postigne dva, hoće tri. Najbolji napadači sveta nikada nisu zadovoljni, oni su uvek gladni golova. Takav je očigledno i Erling, imam sreću da treniram i njega.“

Ubica golmana dečjeg lica, kako ga rado oslovljavaju u medijima, na premijerligaškoj utakmici protiv Vulverhemptona došao je do 100. gola u poslednjih 99 utakmica koje je odigrao od januara 2020. kada je napustio Salcburg i prešao u Borusiju. Lionelu Mesiju, možda i najvećem igraču današnjice, bile su potrebne 54 utakmice više da postigne 100 golova, a Zlatanu Ibrahimoviću, idolu mladog Norvežanina, još 99. Poređenja radi, Kristijano Ronaldo morao je da odigra 301 utakmicu da bi postigao 100 golova.
 

Sve ovo bilo je sasvim dovoljno da engleski mediji počnu da se utrkuju komplimentima na račun Holanda. Bila je to za njih i prilika da podsete da je norveški as kao napadač Borusije iz Dortmunda postigao 20 golova u Ligi šampiona u samo 14 mečeva. Hariju Kejnu su 2019. za isti učinak bila neophodna 24 meča.

Norvežanin je i prvi u svetu fudbala, odnosno Ligi šampiona, koji je ovaj značajan golgeterski učinak ostvario a da nije napunio 21. godinu (20 godina i 231 dan). Mbabe je imao 21 godinu i 355 dana, Mesi 22 godine i 266 dana, Raul Gonzales 22 godine i 297 dana...

"Mislim da u budućnosti može da bude dobar kao Mesi ili Ronaldo. Momak ima sve, a izgleda i da je psihički veoma jak. Sve oko sebe prihvata s osmehom i izgleda veoma pozitivno“, kaže za 22-godišnjeg Norvežanina slavni trenerski vuk Sven Goran Erikson u čiju procenu vrednosti nekog fudbalera se iz puno razloga ne sme sumnjati.

Džesi Marš, jedan od stručnjaka koji su pozitivno uticali na Holandovu karijeru, uz iskreno divljenje ističe:

"Ako samo govorite o njegovom talentu, njegovim fizičkim sposobnostima kao fudbalera, on je danas u samom vrhu profesionalaca najboljih igrača na svetu. Ali kada se odmah doda njegov mentalitet, radost, posvećenost usavršavanju, radna etika, neustrašivost, jasno je da za ovog mladog čoveka ne postoji plafon.“

Holandov put od norveškog gradića Brinea do Mančestera, za mnoge engleske fudbalske prestonice, trajao je praktično sedam godina. Vodio je preko norveškog Moldea, austrijskog Salcburga i nemačkog grada Dortmunda.

Počelo je tako da je norveški skaut Džon Vik, u septembru 2015, želeo da pogleda utakmicu U15 selekcija Norveške i Švedske. Iako je u beležnici imao nekoliko imena, jedan sasvim drugi igrač impresionirao ga je više od ostalih. Bio je to 15-godišnji debitant u dresu Norveške Erling Braut Holand. Na dve utakmice protiv Šveđana postigao je četiri gola. Jedan je bio fantastičan.

"Dobro se sećam toga. Na početku drugog poluvremena postigao sam gol iz početnog udarca, iz kruga na polovini igrališta“, pričao je nekoliko godina kasnije mladi Holand.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Manchester City (@mancity)

„Bio je potpuno neustrašiv i drzak, ali i izuzetno vredan na terenu. Naravno, primetio sam takođe da je dobar sa loptom, da ima veliku brzinu i da je timski igrač“, opisao je Džon Vik neke od sobina 15-godišnjeg Holanda s početka karijere.

"Nema smisla da se plašite kad izlazite na fudbalski teren. Najgore što može da vam se desi jeste da ne uspete“, predstavio je nešto kasnije sebe i svoju fudbalsku filozofiju Erling Holand.

Oni koji ga poznaju tvrde da Holanda osim visokog samopouzdanja krasi i posvećenost, odnosno neverovatna odlučnost da puno trenira. Kako bi san da postane dobar u fudbalu pretvorio u javu, Holand je takođe od prvog dana bio spreman da uradio sve ono što je bilo potrebno. Sećajući se prošlih, a ne tako dalekih vremena, sjajni Norvežanin priča:

"Odmalena sam sebi govorio da želim da budem najbolji fudbaler sveta. Mislim da su to za sebe govorili i moleri, stolari, advokati, ali malo ljudi je spremno da to i učini. Zapravo uvek sam imao u glavi da želim da budem najbolji fudbaler u istoriji Norveške, da igram u reprezentaciji.“

Čini se da mu se delić sna već sa 22 godine ostvario. Međutim, fudbal uprkos sve blistavijoj karijeri, čini se, nikada pa ni danas nije doživljavao samo kao profesiju sa puno iskušenja.

"Najvažniji faktor je i dalje da se zabavim. Ako nije zabavno, onda stvarno mogu jednostavno da odustanem. Radi se zapravo o tome da se zabavite, a da istovremeno imate i veliki cilj, da budete što bolji.“

Sa 18 godina svima je pričao da ima u sebi neki talenat, ali i da on ne dolazi besplatno.

"Dobijate ono za šta radite, a ne ono što želite, tako da je u svemu, bar kada sam ja u pitanju, bilo dosta posla i malo talenta sa strane.“

Znao je u tim godinama i koliko je samopouzdanje vredna karakteristika za svakog pojedinca na magičnoj fudbalskoj travi.

"Samopouzdanje je važan faktor, vera u sebe nema cenu. Morate da znate da ste dovoljno dobri, ali u isto vreme morate biti i skromni, ali i spremni da naporno radite.“

Kad se predstavlja drugima, onda naglašava da je prilično kritičan prema sebi.

"Uvek sam se trudio da budem malo poseban, da se ističem u različitim stvarima i da imam malo iks faktora, da bi me ljudi primetili.“

Oni koji prate njegovu karijeru ističu da je žrtvovao mnogo, ali nikako i nikad sve. On, kažu, živi po vrlo jasnoj filozofiji.

"Nisam živeo kao normalan školarac koji ide u školu i vikendom na žurke. Ipak, uživao sam. Uvek sam mislio da ne treba da imam dosadan, već zabavan život. I te kako je važno da se opustim, da budem s prijateljima i da uživam, ali postoje granice. Sebi sam zapravo uvek govorio da moram da imam život i van fudbala.“

Kada analizira prošlost, ne zaboravlja da kaže i to da je u vremenima kad je bilo malo teško imao pored sebe dobre ljude koji su znali da pritisnu pravi taster u bitnim fazama njegovog fudbalskog odrastanja.

"Imao sam trenera po imenu Alf Berntsen. Bio mi je kao otac, bio je strog prema meni, ali mi je dao i mnogo saveta i pomogao da zadržim motivaciju. Govorio je, između ostalog, i to da moram pre svega da se fokusiram na fudbal, a onda će doći fizika. Znao je da ću biti veliki, snažan i brz napadač.“

I njegov otac bio je profesionalni fudbaler. Nosio je dres Lidsa, Notingem foresta i Mančester sitija. U dresu reprezentacije Norveške odigrao je 34 utakmice. Sa porodicom se u Norvešku vratio 2004. Te godine u gradu Brineu izgrađena je i sportska dvorana. Zašto je za karijeru mladog Holanda bitan ovaj podatak?

"Da nije bilo dvorane, nisam siguran da bi stigao ovako daleko“, govori tata Holand za svog sina koji takođe ističe koliko je za njegovu karijeru bila bitna ta i takva dvorana uz napomenu, Erlingovu, da nikada nije izračunao koliko je vremena u njoj proveo, ali i da uprkos svemu zna da je to bilo jako puno sati.

Engleskim medijima tata Holand je letos pričao da je njegov sin oduvek bio talentovan, ali i veoma savestan.

"Bio je veoma posvećen i razumeo je da mora da žrtvuje mnogo ako želi da bude dobar. Bio je takođe spreman da preuzme posledice onoga što je potrebno. To me je kod njega najviše impresioniralo.“

Kao dečak, fudbal je igrao sa starijima. Čini se da mu je to na putu do slave i te kako značilo.

"Imao sam priliku da igram protiv bržih i jačih igrača. Morao sam da budem pametniji i da pronađem druge načine da budem dobar.“

Njegov otac priča da je Erling u mladosti imao i veliki talenat za rukomet. Kao levoruk, sa svim drugim predispozicijama, bio bi i na rukometnom pravougaoniku i te kao prepoznatljiv. Islanđanin Torir Hergeirson, koji je kao trener sa rukometašicama Norveške osvojio zlata na EP, SP i OI, bio je oduševljen Erlingovim rukometnim sposobnostima, ali...

"Mislim da sam napravio dobar izbor sa fudbalom. Da, bio sam dobar i u rukometu, prilično dobar, i to ne mogu poreći, ali najviše sam uživao u fudbalu“, priseća se Erling Holand.

Praktično sa samo 16 godina Holand je napravio poslednji korak od toga da bude svestrani sportski talenat i postao je fudbaler sa punim radnim vremenom. Karijeru je nastavio u Moldeu.

"Bilo je teško otići sa 16 godina, ali sam znao da ako želim da budem najbolji što mogu, moram da odem u Molde. Dobro sam pogodio. U svakom slučaju jednom sam morao da napustim Brine, tako da sam to imao uvek u pozadini i razmišljao o tome. Naravno da su mi nedostajali porodica, prijatelji, ali brzo sam se navikao na novu svakodnevicu, novi klub i nove ljude oko sebe.“

Zanimljiv podatak iz njegove karijere jeste i taj da je pre nego što se preselio u Grad ruža imao probe u nemačkom Hofenhajmu i danskom Kopenhagenu. Prošao je naravno, ali se ipak odlučio za Molde. Pri samostalnoj odluci naslonio se i na savet oca.

"U Moldeu sam ušao u prvi tim i počeo da igram seniorski fudbal umesto juniorskog u Nemačkoj i Danskoj“, objasnio je svoju, na kraju se ispostavilo više nego mudru odluku mladi Holand.

Takođe je priznao i da je prilika da blisko sarađuje sa legendom Oleom Gunarom Solskjerom bila više nego primamljiva.

"Solskjer je idol svim mladim igračima u Norveškoj. Takođe, poznavao ga je i moj otac iz dana kada su igrali u Engleskoj. Bilo mi je važno da učim od njega u nadi da ću jednog dana biti dobar kao što je bio on. Ne mogu da mu zahvalim za sve ono što sam naučio od njega“, govori često Holand.

I Solskjer u svakoj prilici biranim rečima govori o Holandu koji je u Moldeu fizički eksplodirao.

"Dostigao je visok nivo, trenutno niko u Norveškoj ne može da mu parira. Napravio je fantastične korake i vrhunski je igrač u kontranapadima.“

Pre toga događalo se i nešto što danas ima karakteristike kurioziteta.

"Kada je došao u klub, bio je nizak i iskreno nije bio tako dobar. Pomislio sam, možda će moći da igra u Norveškoj. Kada se vratio u klub, bio je jebeno ogroman. Bio je kao životinja i ubijao je sve na treningu. Svi su se pitali ko je ovaj čovek. Od to trenutka sve se promenilo“, priseća se Ruben Gabrijelsen, jedan od trenera Moldea.

I sam Holand rado priča na ovu temu.

"Kada sam došao u Molde 2017. godine, bio sam visok 1,87 metara. Kada sam odlazio, a to je dve godine kasnije, imao sam 1,93 i 20 kilograma više.

Holand se priseća i da je imao taj bonus što su treneri u Gradu ruža i klupski medicinski aparati kočili njegovo telo kako bi mogao da se nosi sa naglim rastom. Bio je, kaže u tim momentima, više nego nestrpljiv, često i besan što je dok su drugi trenirali morao da odmara.

"Bilo je teško gledati druge dok treniraju, ali danas sam i te kako svestan da sam imao ogromnu korist u tome što su se tako dobro o meni brinuli.“

Iz svega izvlači korist i danas kada je i bukvalno mašina za davanje golova.

"Srećan sam što sam upoznao na pravi način svoje telo i što sam u poziciji da optimizujem svoje zdravlje i malo ’bihakujem’. Sada mi je jasno koliko je bitan taj put do savršenstva tela koje moram da imam kako bih mogao na fudbalskom terenu da isporučim najbolje od sebe.“

Zanimljivo je i kako se ovaj div od čoveka s brdom mišića hrani. Na tu temu Holand s osmehom kazuje da jede šest obroka dnevno i da svoju ishranu bazira na piletini i testeninama bez soli i ulja. Takođe i da konzumira dosta ribe i morskih plodova. Međutim, duša i telo ovog diva ponekad žele i više.

"Volim kebab. Ne jedem ga stalno, već nekoliko puta godišnje i to uglavnom kada sam kod kuće, to mi je i dalje omiljena hrana“, otkrio je Holand u jednom intervjuu.

I definitivno, priznao je, hrana je njegov porok. Možda i jedini koji trenutno ima. Kaže:

"Jedem kao konj. Zaista volim mnogo da jedem, a naročito volim čokoladnu tortu“, šokirao je novinare izjavom nasmejani Norvežanin dok je igrao u nemačkom Dortmundu.

Megatalentovani Holand vrlo brzo se iz Moldea preselio u Salcburg. Uprkos tome što je postojalo ozbiljno interesovanje Mančester junajteda i Juventusa, odlučio se za Austriju. Bio je to pun pogodak. Obrazlažući zašto se odlučio za Austriju, Holand je naveo dva razloga.

"Presudilo je interesovanje i ljubav koju su pokazali od prve sekunde razgovora. Izneli su i dobar plan. Govorili su da će od mene napraviti vrhunskog igrača u Evropi, nekoga ko redovno igra za njih u evropskim kup utakmicama.“

Onaj drugi razlog zašto Salcburg bilo je vreme igre.

"Mislio sam da sam dovoljno dobar i da mogu da igram u prvih 11. Znao sam takođe da postoji razlika između borbe za mesto sa Kristijanom Ronaldom (tada je igrao u Juventusu) i borbe za mesto sa Gulbrandsenom. I on je naravno fantastičan igrač, ali postoji razlika“, razmišljao je Holand.

Iako je izbor bio njegov, odluku je podržao i otac koji je kao bivši profesionalac dobro poznavao fudbalsku industriju.

"Sa ocem pričam o svemu, dobio sam od njega puno dobrih saveta. Dok pričamo o stvarima na terenu, pričamo i o stvarima van terena. Razgovarali smo o tome da sam javna ličnost i da moram da pazim šta govorim, da bi neke reči mediji mogli da zloupotrebe.“

Rođen je 21. jula 2000. u engleskom Lidsu. Visok je 1,94 metra i igra na poziciji najisturenijeg napadača. Sa samo 15 godina debitovao je 2016. u ekipi Brinea na meču sa Ranhejmom. Samo nekoliko meseci kasnije, 17. februara 2017, postaje prvotimac Moldea. Na 39 kup i prvenstvenih utakmica postigao je 14 golova. Ubrzo je usledila nova seoba. Za samo pet miliona evra preselio se u šampionski tim austrijskog Red Bul Salcburga. Sa ovom ekipom je dva puta bio šampion austrijske Bundeslige i jednom osvajač Kupa Austrije. U sezoni 2019/20. postao je prvi tinejdžer kome je uspelo da postigne gol na pet uzastopnih utakmica u Ligi šampiona čime je nadmašio slavnog Didijea Drogbu. U decembru 2019, u transferu vrednom 20 miliona evra, Holand postaje igrač Borusije iz Dortmunda. Sledeće godine je među trofeje uvrstio i FIFA nagradu "Zlatni dečko“. Tokom sezone 2020/21, Borusija je bila osvajač Kupa Nemačke, a Holand jedan od ključnijih igrača tima. Iste sezone, uz epitet najboljeg strelca Lige šampiona, proglašen je i za najboljeg igrača sezone u nemačkoj Bundesligi.

Danas igra za Mančester siti koji je letos aktivirao otkupnu klauzulu od 60 miliona evra i preselio Holanda na Ostrvo na kojem je i rođen. Sa novim klubom Holand je potpisao ugovor na pet godina.

Mnogi prognoziraju, čak i oni koji ga iz nekog razloga ne vole, da će ove decenije dominirati na vrhu svetskog fudbala. Njegov pečat vrednosti su golovi i zastrašujuća statistika koja samo potvrđuje otrcanu fazu da je rođeni golgeter. U Moldeu je postigao 15 golova na 17 utakmica, već u Salcburgu 29 golova na 27 utakmica, a onda u moćnoj Bundesligi čak 82 gola na 85 mečeva. U Mančester sitiju taj niz fantastičnih ostvarenja samo nastavlja.

Stručnjaci kažu da njegovi golovi nisu plod slučajnosti, već istinskog umeća. On zapravo može što mnogi drugi ne mogu. Konkretno da i bukvalno otrese sa sebe čuvare i da postigne gol. Takođe je u stanju da prvi kontakt sa loptom pretvori u gol, a to je nešto što ne može da se nauči. Bar tako kažu stručnjaci. Krasi ga u igri i visoka inteligencija u smislu da retko pravi pogrešne sprintove. Nadgradnja na ovo su njegova neverovatna brzina i sam intenzitet trčanja.

Zanimljiv je i podatak koliko je zapravo brz. Na utakmici PSŽ – Borusija Dortmund instrumenti su izmerili da je Holand 60 metara pretrčao za neverovatnih 6,64 sekunde (svetski rekord je 6,34). Poslastica na sve bilo je poređenje koje je kazivalo da bi Norvežanin da se kojim slučajem takmičio na atletskom SP u dvorani 2018. bio najbrži u kvalifikacijama na 60 metara, odnosno da bi u finalu ove sprinterske discipline sa 6,64 zauzeo osmo mesto.

Na skeneru stručnjaka jedna osobina mladog Norvežanina dominira: Holandova završnica je njegova najveća snaga naprosto zato jer postiže golove sa svih strana koristeći jednako efikasno i levu i desnu nogu, kao i precizan udarac glavom. Njegova fudbalska vrednost je i snaga šuta, kao i urođena sposobnost da uprkos pritisku čuvara sačuva posed i akciju završi čak i lob udarcem što navijače dovodi do ludila. I da sve to što radi u fudbalu radi s osmehom na licu. Svi kažu da je to zato što igra s neskrivenom radošću i ogromnom ljubavlju. Već sada je među stručnjacima mnogo onih koji kazuju da je Holand najkompletniji napadač na svetu.

"On živi od svoje snage, brzine i nenormalne ambicije. Ako ne postigne gol, za njega je taj dan propao“, opisao je Norvežanina slavni nemački as Karl Hajnc Rumenige.

Fudbal je nepredvidiv. Holand je na pragu velike karijere. Trenutno je fudbalski bestseler i neko zarad koga se gleda fudbal. Sasvim je moguće da su u pravu oni koji tvrde da će vrlo brzo biti najbolji napadač na svetu svih vremena. Jedino što može da osenči njegov besmrtni put do zvezda jesu eventualni rezultati norveške reprezentacije. Veliki igrači moraju da se dokažu i na najvećim takmičenjima. Da li će Norvežani u skoroj budućnosti igrati na evropskim i svetskim šampionatima, ne zavisi samo od Holanda koji bi to, naravno, silno želeo.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Zbog čega je srpski klupski fudbal očajan?
fudbal

Nije dobro

03.09.2022. 14:05

Zbog čega je srpski klupski fudbal očajan?

Nekada su srpske fudbalske ekipe, i još više njihovi navijači, provodili leto bez stresa i povišenog šećera. Pričalo se naravno u šali da je to period kada naši klubovi ne mogu da izgube utakmicu u Evropi. A onda je došla 2022.
Close
Vremenska prognoza
broken clouds
10°C
24.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve