Biznis
17.06.2022. 08:10
Marko R. Petrović

Procena "Goldman Saksa“

Gorivo bi moglo da poskupi za 15 odsto?

Benzin, gorivo
Izvor: Shutterstock

Jedan od najpopularnijih viceva ove godine sigurno će biti onaj o Piroćancu koji na benzinskoj pumpi pita koliko košta kap benzina. A kada mu "pumpadžija“ odgovori da ne košta ništa, Piroćanac spremno uzvrati: "Nakapaj mi 30 litara!

Ko god da razmišlja o odlasku na letovanje, vrlo pomno prati i cenu goriva koja će, očigledno, postati jedna od bitnih stavki u "letnjem proračunu“. Razloga je više – em Srbija ostaje bez ruske nafte koja je dopremana naftovodom JANAF preko hrvatske luke Omišalj, em su prognoze takve da će cena sirove nafte još značajnije da raste.

Kompanija "Goldman Saks“ je, naime, izmenila svoju ciljanu prognozu za cenu nafte tipa "brent“ na 140 dolara po barelu umesto 125 dolara, koju bi "crno zlato“ trebalo da dostigne u julu.

Pošto se sada cena barela kreće oko 120 dolara, povećanje na 140 dolara značilo bi i poskupljenje derivata u maloprodaji od 15 odsto. To znači da bi bezolovni benzin, čija je cena sada 198, koštao gotovo 230 dinara po litru, a dizel za koji dajemo 209 dinara, čak 240 dinara po litru!

Kako prenosi magazin "Nedelja“ Nacionalnog naftnog komiteta Srbije, u toj kompaniji očekuju da bi tu cenu nafta tipa "brent“ trebalo da u proseku održava u narednih 12 meseci počevši od jula.

No, na cenu na pumpama uticaće i to kada je nafta nabavljana, pa bi po tome skuplje gorivo u maloprodaju trebalo da stigne tek od jeseni.

Prema procenama "Goldman Saksa“, globalno tržište nafte ostaje u strukturnom deficitu i trebaće mu mnogo više cene da bi povratilo svoju ravnotežu.

Koliko se ovaj strukturni deficit čini ozbiljnim, postalo je jasno nakon što su posle odluke OPEK+ da svoju mesečnu proizvodnju poveća za 200.000 barela na dan cene nafte porasle, umesto da padaju.

Jedan od razloga za takvu reakciju tržišta bila je činjenica da svega nekoliko članica OPEK-a zapravo ima slobodne kapacitete da poveća proizvodnju za više nego što trenutno crpe, dok preostale jedva uspevaju da dostignu svoje trenutne kvote, a kamoli da ih povećaju. Drugi je taj da je potražnja zaista i dalje velika uprkos porastu cena, što sugeriše da cene moraju ići naviše kako bi mogle adekvatno da utiču na potražnju.

Drugi faktor koji će uticati na cenu goriva u Srbiji jeste nemogućnost uvoza ruske nafte koja je tankerima dolazila do hrvatske luke Omišalj, zbog poslednjeg, šestog paketa evropskih sankcija Rusiji.

Sreća u nesreći je da najveći deo "crnog zlata“ koje Srbija uvozi preko ove luke nije ruskog porekla.

Naime, uvoz ruske nafte u Srbiju dostiže nivo od oko 16 odsto. NIS za potrebe "Rafinerije nafte Pančevo“ uvozi 45 odsto "crnog zlata“ iz Iraka, 10 odsto iz Kazahstana i jedan odsto iz Norveške, dok je oko 23 odsto nafte iz domaće proizvodnje. I stručna javnost ističe da će NIS moći da nastavi sa uvozom neruske nafte preko JANAF-a, kao i da srpsko tržište naftnih derivata neće trpeti zbog šestog paketa sankcija Evropske unije uvedenog Rusiji.

Evropska komisija zabranila je uvoz ruske nafte u Evropsku uniju koji se odvija preko luka, uz izuzeće dve članice koje su to tražile, Hrvatske i Bugarske. Izuzeće od ove odluke doneto je i za zemlje koje se ruskom naftom snabdevaju preko naftovoda "Družba“ i tu privilegiju će koristiti Mađarska, Češka i Slovačka, uz uslov da nakon osam meseci više ne mogu da prodaju naftne derivate proizvedene od ruske nafte članicama Evropske unije i trećim državama.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Close
Vremenska prognoza
broken clouds
6°C
17.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve