Rat u Ukrajini
Ruska nafta teško nalazi kupce
Cene nafte prešle su nivo od 110 dolara za barel, nakon sedam dana vojnih sukoba u Ukrajini i najave OPEK-a da neće u značajnoj meri podići proizvodnju "crnog zlata“ da bi zadovoljio rastuću potražnju.
Naftu koja je dolazila iz Rusije neki distributeri odbili su da preuzmu i plasiraju na zapadno tržište sledeći politike sankcija koje su nametnule zapadne vlade. S druge strane, arapske zemlje proizvođači nafte odbile su da povećaju svoju proizvodnju i na taj način nadomeste nedostatak energenta na tržištu, poštujući dogovore koje je OPEK postigao sa Moskvom.
Veliki zapadni proizvođači nafte poput "Ekson-Mobajla“, koji već duži niz godina tesno sarađuju sa "Gasprom njeftom“ i "Rosnjeftom“, povukli su svoje uloge iz zajedničkih projekata. Rafinerije na Zapadu odbijaju da kupe rusku naftu, a zapadne banke poput Standard i Pursa koje finansiraju ove aranžmane odbile su da to čine u slučaju ruskih sirovina.
Kako je jedan neimenovani izvor iz banke rekao, u ovom slučaju poslovanja sa ruskom naftom postoji ogroman finansijski rizik, ogroman reputacioni rizik i ogroman operacionalni rizik. Do izbijanja krize iz Rusije je svaki dan na Zapad odlazilo više od tri miliona barela od ukupno pet miliona njihove dnevne produkcije. Danas na primer "Surgutgasnjeft“ već drugi put ne uspeva da na tenderu proda 880.000 metričkih tona nafte tipa "Ural“. Iz prostog razloga – niko se na tender nije javio.