.
Zvanično, NATO agresija na U SR Jugoslaviju počela je 24. marta uveče, nešto pre 20 časova kada su se oglasile prve sirene za vazdušnu opasnost. Prve bombe pale su na kasarnu u Prokuplju, kada je i stradao prvi pripadnik Vojske Jugoslavije Boban Nedeljković. Time je počela akcija u kojoj je 19 zemalja NATO 78 dana bombardovalo SR Jugoslaviju, i u kojoj je poginulo više od 2.500 vojnika i civila, a oko 6.000 osoba je ranjeno. Tačan broj žrtava nikada nije saopšten. Procenjena materijalna šteta naneta Jugoslaviji je oko 100 milijardi dolara.
Pad noćnog sokola
Trećeg dana bombardovanja, jugoslovenska PVO ostvarila je najveći uspeh. Iznad Srema pogođen je nevidljvi bombarder F-117 „noćni soko“, koji se potom srušio blizu sela Buđanovci kod Rume. Pilot Dejl Zelko spasao se katapultiranjem, a potom ga je pokupio američki spasilački tim koji je doleteo helikopterima sa aerodorma u Tuzli.
Mostovi
Prvog aprila srušen je Petrovaradinski most u Novom Sadu. U narednom periodu srušena su i ostala dva novosadska mosta preko Dunava Žeželjev i most Slobode’.
Aleksinac
NATO je 5. aprila bombardovao Aleksinac. Uništemo je nekoliko desetina stambenih zgrada, 11 osoba je poginulo, a više od 50 je ranjeno.Oštećeni su i Dom zdravlja, kao i zgrada Hitne pomoći.
Košare
Bitka za Košare, karaulu Vosjke Jugoslavije na granici prema Albaniji, prvi put je s kopna napadnuta 9. aprila. Borbe oko ove tačke, kuda su NATO i OVK želeli da, ako bude potrebno, krenu i u kopnenu invaziju na Jugoslaviju, praktično su neprekidno vođene do 10. juna. Pripadnici OVK, njih oko 6.000, uz podršku artiljerije iz Albanije, uspeli su da zauzmu samu karaulu, ali nisu uspeli da probiju front koji je branilo oko 2.000 pripadnika VJ, potpomognutih ruskim dobrovoljcima. Vojska Jugoslavije imala je 108 poginulih i više od 150 ranjenih. OVK je izgubila više od 200 boraca, a više od 300 ih je ranjeno.
Grdelica
U putničkom vozu na relaciji Beograd – Solun, koji je pogođen na mostuu Grdeličkoj klisuri, poginulo je najmanje 15 ljudi, iako tačan broj nikad nije utvrđen. Iako su se u NATO pravdali da je u pitanju greška, snimci iz aviona koji je gađao most ukazuju da je pilot bio svestan toga da se ka mostu koji je bio njegov cilj u tom trenutku kreće putnučki voz.
RTS
U noći 23. aprila bombardovana je zgrada Radio-Televizije Srbije u Beogradu. Tom prilikom poginulo je 16 radnika RTS-a. Isto toliko ih je i povređeno. U NATO su se pravdali da je RTS bio legitiman ratni cilj jer je služio kao propagandno sredstvo Slobodana Miloševića, iako je očito u pitanju ratni zločin, što su kasnije potvrdili i iz međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava „Amensti internešenal“.
Made with Visme Infographic Maker
Autobus
U pogođenom autobusu Niš ekspresa koji je saobraćao na relaciji Niš – Priština, poginulo je 60 civila, od toga 15 dece i jedna trudnica. Ovaj napad preživele su samo četiri osobe.
Soko pao
Oboren je i drugi NATO avion. U blizni Beograda pogođen je lovac – bombarder F-16 „soko“ koji se srušio u rejonu Valjeva. Pilota Dejvida Goldfejna spasio je spasilački tim američke vojske.
Crni maj u Nišu
Čak 14 osoba, civila, poginulo je tokom bombardovanja Niša kasetnim bombama 7. maja oko 11.30 pre podne. Cilj je navodno bio niški aerodrom, ali su dva kontejnera kasetnih bombi „promašila“ cilj i pala u širi centar Niša. Pojedine kasetne bombe pale su na 3-4 kilometra udaljenosti od aerodroma.
Ambasada
Istog dana, 7. maja, u 23.50, navodno greškom, bombardovana je i ambasada Narodne Republike Kine u Beogradu. Tri osobe su poginule, a još petoro ih je teže povređeno.
Paštrik
Operacija Strela, kako je bilo kodno ime za akciju napada na planini Paštrik, kojom je trebalo obezbediti još jedan koridor za kopnenu invaziju na Kosovo i Metohiju. Borbe su trajale od 26. maja do 10. juna. I ovu bitku, kao i onu na Košarama, odlikovala je nesrazmera u broju vojnika sa obe strane. Napadači, OVK potpomognuti NATO i snagama Albanije, imali su oko 4.000 vojnika. Nasuprot njima stajalo je oko 1.000 vojnika VJ. Prvi udar, međutim, primilo je oko 450 vojnika VJ. Nesrazmerne su bile i žtrtve, jer su napadači imali više od 1.000 poginulih, neki izvori čak tvrde i 1.400, dok je 549. Brigada VJ imala 25 poginulih i 126 ranjenih.
Kumanovo
Rat je okončan potpisivanjem Kumanovskog vojno – tehničkog sporazuma 9. juna. Sporazumom je dogovoreno da se jedince Vojske Jugoslavije povuku sa Kosova i Metohije sa kompletnim naoružanjem i opremom, a paralaleno sa njihovim povlačenjem na Kosovo su ulazile snage NATO. Sporazum su potpisali general VJ Svetozar Marjanović, policijski general Obrad Stevanović i britanski general Majkl Džekson. Dan kasnije usvojena je i Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN.
NE PROPUSTITE:
19 GODINA OD OBARANJA F-16 CG NA NEBU SRBIJE
GAĐANJE POD VELOM TAJNE – OBARANJE BOMBARDERA B-2 OD MITA DO ISTINE?!
VELIČKOVIĆ, PAVLOVIĆ, ĐURIĆ I RADOSAVLJEVIĆ: Ko su piloti po kojima će srpski migovi dobiti imena
19. GODINA OD POGIBIJE PUKOVNIKA MILENKA PAVLOVIĆA
OD KAFANE DO ŠATORA: Pet dana pregovora koji su zaustavili NATO bombardovanje Srbije
MILOŠEVIĆ TRAŽIO DA NAS PRIME U NATO DA IZBEGNEMO BOMBARDOVANJE
Obeležena godišnjica pogibije 10 žrtava u Varvarinu tokom NATO agresije