Scena
06.11.2025. 19:20
Srećko Milovanović

INTERVJU Elma Oria Burnić

"Raditi ono što ti srce voli je formula za uspjeh"

gitara, žena
Izvor: Shutterstock

Elma Oria Burnić jedinstvena je pojava na muzičkoj i umetničkoj sceni regiona.

Ova rođena Zagrepčanka završila je arhitekturu, radila malo u struci, ali je izabrala da muzika bude njen put i životni poziv. Bila je u "Film mjuzik orkestru“ devet godina i sa velikim uspehom su izvodili regionalnu filmsku muziku. A onda je Elma rešila da krene sa solo karijerom.

Album "Zemlja“ objavljen je 2023. godine, ali je tek nedavno održana zvanična promocija u prostorijama "Jugotona“ u Beogradu.

Elma Burnić bavila se i vizualnim umetnostima pa su deo bukleta i omota albuma njeni akvareli. O i dalje aktuelnom albumu "Zemlja“, muzici koju stvara, likovnom izrazu i umetnosti koja je ispunjava u intervjuu za nedeljnik "Ekspres“ govori muzička i likovna umetnica Elma Oria Burnić.

Nedavno ste aktuelni album "Zemlja" predstavili i srpskoj publici. Kakve su reakcije na album i kako biste ga Vi opisali?

"Reakcije na album su me veoma ugodno iznenadile, posebice riječi Pece Popovića, Srđana Marjanovića i Nikole Glavinića ‒ koje su me na promociji dirnule do suza. Hvala im od srca na tome. Album ’Zemlja’, za koji sam pisala i tekstove i glazbu, tkanje je različitih glazbenih žanrova ‒ džipsi svinga, džeza, popa, kantrija itd. što je odraz mnogih muzičkih afiniteta i brojnih dosadašnjih projekata (npr. devet sam godina bila vodeći vokal Filmmusicorkestra u kojem sam pjevala filmsku glazbu na petnaestak različitih jezika…). Aranžmane potpisuje sjajni Zvonimir Domazet, a svi instrumenti snimljeni su uživo.“

Kako ste se odlučili da se album zove baš "Zemlja“?

"Album ’Zemlja’ odraz je moga rada na sebi i uvjerenja kako nam je svima potrebna šira slika ovoga planeta ako želimo nadići probleme i prevladati razlike. Pitala sam se kako bi ovaj svijet izgledao kada bismo svi malo ’porasli’ u svjesnosti. Promjena počinje u našim glavama. Ako obratimo pažnju na filmove, knjige itd., većina vizija budućnosti su distopije. Vjerujem da nam je, barem radi ravnoteže, potrebna i utopijska vizija, ne nužno kao cilj, ali kao usmjerenje svakako.“

Sa pesmom "Isti“ koja se nalazi na albumu učestvovali ste prošle godine i na međunarodnom festivalu šansone Chansonfest. Recite nam nešto više o tome.

"Pjesmu ’Isti’ napisala sam nakon albuma ’Zemlja’, baš za Chansonfest, a vodila me ideja kako smo svi mi, bez obzira na to gdje smo rođeni i koliko smo različiti, ipak u nekim stvarima isti: imamo potrebu osjetiti sigurnost i ljubav… U današnjem razvijenom svijetu, gdje su u više od 50 odsto domaćinstava samci, ljudi osjećaju sve više usamljenosti i besmisla. Kroz stotine nastupa proteklih godina, glazbom sam poticala osjećaj zajedništva i u publici doživjela mnoštvo i suza i smijeha, što je ljekovito za sve prisutne.“

Da li su teška vremena u kojima živi cela planeta izazovna za umetnike?

"Da, ovo su izazovna vremena za sve ljude, ali vjerujem da svatko od nas ima jedinstvene talente kojima može davati doprinos ovome svijetu. Ja sam dala otkaz na poslu na kojem nisam bila sretna kako bih otkrila put srca. Upoznajem sve više ljudi koji čine istu stvar i to vrlo uspješno. Raditi ono što tvoje srce najviše voli, po meni je formula za uspjeh. A što se glazbe konkretno tiče, vjerujem da je ona lijek jer imam takvo iskustvo.“

Koliko je teško danas biti kantautor, odnosno kompletni autor muzike i tekstova?

"Kako sam i ranije spomenula, vjerujem da je dobar temelj bilo kakvog djelovanja ljubav ‒ zato što sklonost ka nečemu pomaže da se prebrode poteškoće koje su sastavni dio svakog posla. Osmislila sam kantautorski koncept ’Glazbena Oaza za Dušu’ koji vrlo lako, s gitarom, mogu seliti iz grada u grad te u malim, ugodnim prostorima ljudima pružiti priliku da na sat-dva dožive opuštanje, obnovu i odmak od težine svakodnevice. Sve ono što godinama učim radeći na sebi putem raznih tehnika (mindfulness, psihoterapija, knjige itd.) ugrađujem u tekstove svojih pjesama ne bih li i na taj način ponudila pomoć onima kojima je potrebno.“

Diplomirana ste arhitektica, ali se bavite i dizajnom i slikarstvom. Buklet albuma "Zemlja“ krase Vaši akvareli, šta za Vas znači likovno izražavanje?

"U šali govorim kako sada projektiram pjesme i da, nakon što sam napisala tekstove i glazbu za album, za svaku sam pjesmu slikala odgovarajući akvarel jer volim povezivati različite kreativne alate. Vrlo često u svoje slike ugrađujem i stihove tj. poruke koje ljudima mogu biti svakodnevni podsjetnik na vedrinu, bilo da je reč o privatnom ili poslovnom prostoru… Okruženje djeluje na nas.“

Ko su bili Vaši muzički uzori i koje izvođače cenite sa srpske, a koje sa svetske muzičke scene?

"Imam jako puno uzora jer volim učiti, a svatko može ponuditi svoju jedinstvenu perspektivu. Kada bih imala čarobni štapić, rado bih sjela na piće npr. s A. K. Žobimom i Jadrankom Stojaković. I sama volim povezivati etno-glazbu s elementima džeza. (Jedan od mojih projekata zove se ’Elma pjeva Jadranku’.) Kada je u pitanju cijela regionalna scena, puno je tu sjajnih umjetnika, npr. Brano Likić me inspirira na sve veću svestranost i kreativnost, Srđan Marjanović na autentičnost i hrabrost, no, za mene bi bilo neobično ne spomenuti Konstraktu, a iskreno bih voljela s njom napraviti i duet. I sa svjetske scene me inspiriraju i starije i mlađe generacije, npr. Piter Gejbrijel, Sofija Izela…“

Može li sve veći upliv veštačke inteligencije u sve segmente života pa i u muziku da ugrozi umetnike, pevače i kompozitore?

"I sama sam postavila isto pitanje umjetnoj inteligenciji te dobila odgovor da neće u potpunosti ’izbrisati’ umjetnike, ali će svakako promijeniti pravila igre: autentična ljudska kreativnost kombinirat će se s AI alatima. Čini se da je za sve nas bitno biti otvoren fleksibilnosti i učenju.“

Kada možemo očekivati Vaš koncert u Beogradu?

"Iskreno se nadam, čim prije, jer sviđa mi se ovaj grad, toplina ljudi i dobrodošlica koju osjećam na svakome koraku. Srce mi je puno radi beogradske promocije i vjerujem da je ovo početak lijepog muzičkog prijateljstva.“

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

"Devedesete su poslednja značajna dekada rokenrola"
Rokenrol gitara

Željko Markuš, KRISTALI

28.10.2025. 19:25

"Devedesete su poslednja značajna dekada rokenrola"

Rokenrol muzika i scena u Srbiji ostala je trajno osiromašena odlaskom Dejana Gvozdena ove jeseni, harizmatičnog vokala legendarnog benda "Kristali“, koji nas je napustio 5. oktobra.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
27°C
19.07.2026.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve