Scena
03.04.2024. 11:03
R.E.

Odlazak velikana

Preminuo Veljko Bulajić, autor jednog od najboljih ratnih filmova svih vremena

Bitka na Neretvi
Izvor: RTS/Promo

Jedan od najpoznatijih reditelja bivše Jugoslavije, Veljko Bulajić, je preminuo u 97. godini. Njegova "Bitka na Neretvi" bila je nominovana za Oskara, a plakat mu je radio Pikaso, lično.

Veljko Bulajić, bio je jedan od najvećih filmskih reditelja s naših prostora koji je trajno oblikovao jugoslavensku i hrvatsku kinematografiju.

Vest o smrti Večernjem listu potvrdili su članovi njegove porodice. 

Redatelj Veljko Bulajić rođen je u mestašcu Vilusi na pola puta od Trebinja do Nikšića, 22. marta1928.

Sa roditeljima, ocem Miljkom i majkom Ljubicom, kao i braćom Đorđem i Stevanom je do izbijanja Drugog svjetskog rata boravio u Sarajevu, a onda su se vratili u rodne Viluse i već 13. jula 1941. godine pridružili "ustanicima“  koji su se borili protiv okupatora i narodnih izdajnika.

veljko bulajić
Izvor: YouTube screenshot/Klasik TV

Najstariji brat Đorđe je poginuo u ratu, dok su Stevan i Veljko preživeli, iako su i oni bili ranjavani.

Srednju školu Bulajić je završio u Sarajevu. Nakon rata našao je mesto u Domu JNA u Zagrebu, gde se družio s mlađim poratnim intelektualcima. Tada je počeo da se zanima za kinematografiju, upisao je filmsku režiju u "Centro Sperimentale" u Rimu. Diplomirao je 1959, a potom je asistirao velikim redateljima kao što su Federico Felini i Vitorio De Sika. 

Redateljsku karijeru započeo je kratkim filmovima: "Kamen i more i Brod lutalica" (1953.). Prvi dugometražni igrani film "Voz bez voznog reda" (o poslijeratnim migracijama stanovništva) realizirao je 1959. godine. Delo je nagrađeno s dve Zlatne arene i nagradama Slavica i Jelen u Puli, te Nagradom grada Zagreba.

Sledi film "Rat" (1960), vizija ratne katastrofe, nagrađen Zlatnom i Srebrnom arenom u Puli. Veliki uspeh Bulajić postiže filmom "Uzavreli grad" (1961), o životu u novome industrijskom centru, nagrađenom takođe Zlatnom arenom u Puli.

Bulajić je autor čiji su filmovi postigli veliki uspeh kod domaće i strane publike. "Kozara", "Voz bez voznog reda", "Atentat u Sarajevu" zajedno s "Bitkom na Neretvi" na vrhu su liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji. 

"Skopje 63", dugometražni dokumentarni film, bio je prikazivan na svim televizijama sveta i svom je autoru doneo prestižnu UNESCO-vu nagradu Kalinga za "vrhunsko ostvarenje na području umetnosti i nuke".

Veljko Bulajić dobitnik je nagrada Zlatni Lav u Veneciji, Zlatna Nimfa u Monte Karlu, nagrade za režiju u San Sebastijanu i Njudelhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi... Nagrađen je s nekoliko Zlatnih Arena na Filmskom festivalu u Puli za najbolje filmove i najbolju režiju, a američka Akademija za umetnost i nauku nominovala je njegov film "Bitka na Neretvi" za Oskara.

Odlukom Festivala mediteranskih zemalja u Rimu Bulajiću je 2013. dodeljena Nagrada za životno delo, nakon što je u rimskoj Filmskoj palati prikazan njegov film "Libertas" o životu i delu velikog hrvatskog pisca Marina Držića. Nagradu mu je uručio Franko Nero, zvezda njegove "Bitke na Neretvi" iz 1969, filma koji je u Jugoslaviji slavljen kao "jedan od najboljih ratnih filmova svih vremena“.

Bitka na Neretvi
Izvor: RTS/Promo

"Bitka na Neretvi" je jugoslovenski partizanski film iz 1969. godine. Smatra se najboljim i najskupljim filmom ikada snimljenim u SFRJ. Bio je nominovan za Oskara 1969. u kategoriji za najbolji strani film i imao najveću gledanost u Jugoslaviji sa oko 4,5 miliona gledalaca, dok ga je u više od osamdeset zemalja sveta videlo 350 miliona gledaoca. Scenario su zajedno s Veljkom napisali i Stevan Bulajić i Ratko Đurović.

Film je zasnovan na istinitim događajima iz Drugog svetskog rata, strateškog plana udruženog napada sila Osovine na jugoslovenske partizane 1943. Početkom 1943. godine nemački generali su počeli, po Hitlerovom ličnom naređenju, sa sprovođenjem plana "Vajs“ za uništenje partizanskih jedinica.

Pritisnuti daleko nadmoćnijim neprijateljem, partizani, sa Vrhovnim štabom i 4.500 ranjenika i tifusara, našli su se opkoljeni u dolini Neretve. Ostao je samo jedan most na čijoj drugoj strani su čekale jake neprijateljske snage. Tito je naredio da se sruši most. Iznenađeni neprijatelj je prebacio svoje snage na drugu stranu predviđajući da će partizani pokušati samoubilački proboj obruča. Ali, u toku samo jedne noći partizani su izgradili privremeni most pored srušenog i prebacili se na drugu stranu, gde su se sukobili sa četnicima.

U glavnim ulogama: Kole Angelovski, Stole Aranđelović, Faruk Begoli, Sergej Bondarčuk, Jul Briner, Franko Nero...

1
Izvor: RTS/Promo

Komentari
Dodaj komentar
Close
Vremenska prognoza
clear sky
15°C
23.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve