Milo Đukanović saslušan u slučaju Telekom

Đukanović je napomenuo da je SDT, u periodu između podnošenja krivične prijave 2019. godine i njenog odbacivanja 2025. godine, imao dovoljno vremena da razmotri svaki detalj i utvrdi da li je tokom privatizacije "Crnogorskog Telekoma" došlo do kršenja zakona.

"Da je to urađeno, danas ne bismo bili ovde", rekao je Đukanović novinarima nakon saslušanja.

On je ostao pri stavu da je privatizacija "Telekoma" iz 2005. godine sprovedena u skladu sa pravnim sistemom Crne Gore i međunarodnim standardima, dodajući da je spreman da preuzme odgovornost ukoliko se otkriju bilo kakve nezakonitosti.

"Ako se utvrdi bilo šta što liči na kršenje zakona – a kamoli primanje mita – spreman sam da odmah preuzmem odgovornost, bez potrebe za suđenjem", rekao je Đukanović.

Bivši crnogorski predsednik okarakterisao je postupak pred Višim sudom kao pokušaj zloupotrebe državnih institucija, opisavši ga kao nastavak političke osvete usmerene protiv njega i politika koje je zastupao.

Takođe je najavio da namerava da pokrene pravne postupke protiv onih za koje smatra da su zloupotrebili državne institucije. Đukanović je danas saslušan pred sudijom za istragu, na predlog Bojane Ćirović, zaštitnice imovinsko-pravnih interesa države. 

Ona je preuzela ulogu tužioca nakon što je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) odbacilo krivičnu prijavu koju je u avgustu 2025. godine podnela Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), uz obrazloženje da je nastupila zastarelost krivičnog gonjenja.

Međutim, vanraspravno krivično veće Višeg suda utvrdilo je da u ovom slučaju zapravo nije nastupila zastarelost, čime je omogućeno sprovođenje predloženih dokaznih radnji. Vrhovni sud je odbacio žalbu koju je tužilaštvo podnelo protiv ove odluke, ocenivši je nedozvoljenom.

U krivičnoj prijavi iz 2019. godine, MANS je naveo Mila Đukanovića, njegovu sestru – advokaticu Anu Đukanović – kao i nekoliko drugih osoba, tereteći ih za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije u vezi sa privatizacijom "Telekoma".

Slučaj "Telekom" odnosi se na privatizaciju nekadašnjeg državnog telekomunikacionog operatera iz 2005. godine, tokom koje je većinski paket akcija preuzeo "Mađar Telekom" (Magyar Telekom).

Američka Komisija za hartije od vrednosti (SEC) optužila je 2011. godine "Mađar Telekom" i trojicu njegovih bivših rukovodilaca za korupciju u Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori. 

SEC je tada navela da je, u slučaju Crne Gore, oko 7,35 miliona evra isplaćeno putem četiri konsultantska ugovora – ugovora za koje se tvrdi da su poslužili za prikrivanje isplata crnogorskim zvaničnicima u vezi sa privatizacijom "Telekoma".

"Mađar Telekom" i njegova matična kompanija, "Dojče Telekom" (Deutsche Telekom), postigli su 2011. godine nagodbe sa američkim vlastima u vezi sa postupcima koji su se ticali njihovog poslovanja u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji.