Svet
27.01.2026. 18:45
Beta

"Nikad više"

Potresna priča u Evropskom parlamentu u znak sećanja na holokaust

1
Izvor: Beta / AP / Virginia Mayo

U Evropskom parlamentu održana je ceremonija povodom Međunarodnog dana sećanja na holokaust, koji se godišnje obeležava 27. januara na dan oslobađanja nacističkog logora Aušvic 1945. godine.

Plenarnu sednicu Evropskog parlamenta otvorila je predsednica EP Roberta Mecola, a prisutnima se obratila preživela žrtva Holokausta Tatjana Buči, saopštio je Evropski parlament.

"Danas se antisemitizam širi brže nego ikad, uvećan onlajn i pretvarajući stare laži u smrtonosne realnosti. Sećanje na holokaust znači suprostavljanje mržnji gde god da se pojavi, pre nego što joj se dozvoli ponovo da pusti koren. Zato što, ako izraz 'nikad više' treba nešto da znači on treba da usmeri izbore koje danas pravimo u Evropi koju biramo da gradimo zajedno", rekla je Mecola.

Posle govora predsednice EP pevač Noa izveo je pesmu Nikole Piovanija "Beautiful That Way".

Tatjana Buči je u svom obraćanju podelila priču o svojoj porodici, svojoj majci, tetki, zajedno sa rođakom Sergiom koji su deportovani u koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, u martu 1944. godine.

Objasnila je kako je njoj i sestri Andri, za koje su mislili da su bliznakinje, to pomoglo da zajedno sa Sergijom izbegnu da budu poslati u gasne komore. Troje dece provelo je deset meseci u Birkenauu.

"Odmah sam se navikla na taj život i razumela sam da sam Jevrejka slušajući čuvare kako govore da mi Jevreji treba da imamo takav život, koji nije bio život nego smrt", rekla je ona.

1
Izvor: Beta / AP / Virginia Mayo

Sestrama je spasen život drugi put kada ih je čuvar u logoru upozorio da ne odgovore kada uskoro budu pitane da li neko hoće da se pridruži svojim majkama. One su prenele tu informaciju Sergiju koji nije mogao da odoli i potvrdno odgovorio kada je pitan. On je tada deportovan u drugi logor gde je bio podvrgnut eksperimentima i zatim "brutalno ubijen okačen o kuke kasapina".

Posle oslobađanja iz logora Tatjana i Andra poslate su u sirotište u Engleskoj, pre nego što su se ponovo našli sa svojim roditeljima u Italiji u decembru 1946.

U Rimu su sestrama ljudi pokazivali slike dece u nadi da će moći da ih identifikuju. Tatjana je kasnije shvatila da su to sve bila deca ubijena posle racije na rimski jevrejski geto 1943. godine.

"Od tada, i posebno u vremenima u kojima živimo danas nadam se da sva deca na svetu mogu da imaju život koji sam ja mogla da živim posle rata i da ostare kao ja", rekla je ona dodajući da je uprkos svemu "život lep".

Posle njenog govora evroposlanici su održali minut ćutanja i ceremonija je završena muzičkim programom i izvedbom Kadiš, Morisa Ravela.

Komentari
Dodaj komentar
Close
Vremenska prognoza
overcast clouds
22°C
19.07.2026.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve