Svet
23.11.2022. 15:05
Teodora Stojanović

U senci zbog Ukrajine

Ratovi koje smo zaboravili, a odnose hiljade života svakog dana

rat, vojska, vojnici
Izvor: Shutterstock

Rusija je 24. februara 2022. godine započela vojnu invaziju na Ukrajinu. Od tada, ovo je tema broj jedan.

U senci je prvo ostala korona. U jednom danu zaboravili smo virus koji nas je zatvorio u karantin i oduzeo milione života. Zajedno s njom "nestali“ su i svi drugi problemi. Siromaštvo, glad, druge smrtonosne bolesti i ratovi. Cela planeta usmerena je na rat u Ukrajini, zanemarujući desetine drugih sukoba koji svakodnevno odnose hiljade života. Građanski ratovi, ratovi narko-klanova, terorizam, ubijanje dece…

Avganistan, Mjanmar, Sirija, Irak, Libija, Nigerija, Kolumbija, Somalija samo su neke od država u kojima nemiri traju godinama, i nisu se završili početkom rata u Ukrajini. Međutim, za sve one koji ne žive tamo, očigledno jesu, jer ih niko ne spominje. Kao što korona još nije nestala, nažalost, nisu ni ovi ratovi.

Avganistan

Nemiri u Avganistanu traju od 1978. i invazije SSSR-a 1979. godine. U građanski rat uključile su se SAD i Velika Britanija 2001. godine. Cilj je bio je likvidacija Osame bin Ladena, uništavanje Al Kaide i talibanskog režima. Talibani su srušeni iste godine. Nemiri nisu prestali.

Prema projektu prikupljanja podataka o lokaciji i događajima oružanih sukoba (ACLED), samo u 2020. godini potvrđeno je 30.936 pogibija. Povlačenjem SAD 2021. godine talibani su povratili vlast i počeo je građanski rat između njih i drugih frakcija – ISIS K. Procenjuje se da je u 2022. godini poginulo više od 2700 ljudi.

Mjanmar

Od sticanja nezavisnosti od Velike Britanije 1948. godine, u Mjanmaru su počeli sukobi različitih etničkih grupa koji traju i danas. Ovo je najduži građanski rat u istoriji. Iako su od 2011. do 2021. godine sukobi bili slabijeg intenziteta, ova država je nakon toga uronila u ozbiljno nasilje. Prema procenama ACLED-a, tokom 2021. godine umrlo je više od 11.000 ljudi. U 2022. godini, u građanskim sukobima, poginulo je 13.646 osoba.

Etiopija

Građanski rat u Etiopiji počeo je novembra 2020. godine. Tenzije između političkih partija prouzrokovale su sukob koji se proširio i na susede – Eritreju, Sudan i Somaliju. U "Tigrovom ratu“ koji se odvijao u celom regionu dokumentovano je više od 9000 poginulih do 2021. godine. Mnogi izvori pokazuju da broj žrtava premašuje 50.000. Neki izveštaji ukazuju na to da su ratni zločini na ovom podneblju uobičajeni, a prema procenama ACLED- a, u 2022. godini poginulo je 4790 osoba.

Jemen

Građanski rat u Jemenu počinje 2014. godine, kada su Huti oružanim putem preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom i rezidencijom vlade na čijem se čelu nalazio predsednik Adbrabu Mansur Hadi. Od tada, obe strane tvrde da su zvanična vlada Jemena. Od početka rata, prema procenama ACLED-a, poginulo je više od 140.000 ljudi (samo u 2020. više od 20.000). Iako su u aprilu 2022. godine obe strane sklopile dvomesečno primirje, koje je produžavano, u ovoj godini poginulo je više od 5000 ljudi.

Somalija

Građanski rat u Somaliji je niz isprekidanih oružanih sukoba koji traju još od 1980. godine. Netrpeljivost muslimanskog i arapskog stanovništva prema verskim i etničkim manjinama i sukobi sa susednim država uzroci su ovog rata u kojem je, između 1991. i 2011. godine, poginulo više od 400.000 ljudi. Građanski rat traje i danas. Prema podacima UN-a, tokom 2022. ubijeno je najmanje 600 civila, a ranjeno više od 900. Većina žrtava (315) stradala je u eksplozijama.

Sirija

Rat u Siriji započet je 2011. godine protestima kojima je tražena smena predsednika Bašara el Asada. Građanski rat u Siriji smatra se drugim najsmrtonosnijim u 21. veku. Uključene su sirijska vlada, opozicione pobunjeničke grupe, Amerika, Turska i Rusija. Građanski rat uzrokovao je i ozbiljne izbegličke krize – više od pet miliona ljudi traži azil u drugim zemljama. Prema procenama UN-a i Amnesti internešenela, u Siriji je od 2011. do 2022. godine ubijeno više od 600.000, ljudi, od čega polovinu čine civili.

Irak

U Iransko-iračkom ratu koji je trajao od 1979. do 1988. poginulo je između 500.000 i 1,5 miliona ljudi. Od uključenja Amerike 2003. do 2007. godine ubijeno je još između 151.000 i 1,2 miliona Iračana. Od 2003. do 2019. broj žrtava prelazi 200.000. U 2022. godini, ubijeno je između 1000 i 10.000 civila.

Libija

Prvi građanski rat počeo je 2011. godine. Procenjuje se da je tada ubijeno više od 20.000 ljudi. Drugi građanski rat počeo je 2014. godine, a broj žrtava bio je 9000. Tokom 2022. godine, u građanskom ratu u Libiji ubijeno je više od 500 civila.

Nigerija

Poslednji nemiri u Nigeriji izbili su u oktobru ove godine kada je u vazdušnim napadima ubijeno više desetina pobunjenika. Prema "Gardijanu“, u zasedama ISIS-a 12. oktobra ubijeno je više od 40 nigerijskih vojnika. Podaci ACLED-a pokazuju da je u 2022. godini broj žrtava civila između 1000 i 10.000.

Kolumbija

Od 2021. godine, povećana aktivnost oružanih grupa u mnogim oblastima Kolumbije dovela je do većeg broja ubistava – uključujući masakre i nasilno raseljavanje civila. Od 2020. godine više od pola miliona ljudi završilo je ispod granice siromaštva. Prema procenama ACLED-a, u 2022. godini ubijeno je između 1000 i 10.000 ljudi.

Mali

S povećanom aktivnošću oružanih islamističkih grupa i produbljivanjem političke krize, situacija u Maliju pogoršala se 2021. godine. Prema podacima UN-a, ubijeno je najmanje 60 dece, a više od 200 regrutovano u vojnike. Zatvorilo se više od 1500 škola. Prema procenama ACLED-a, u 2022. godini ubijeno je između 1000 i 10.000 ljudi.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Porodilište pogođeno u ruskom udaru u Ukrajini
ukrajina, rat

Stradalo novorođenče

23.11.2022. 10:42

Porodilište pogođeno u ruskom udaru u Ukrajini

Novorođenče je stradalo u ruskom udaru na porodilište u oblasti Zaporožje na jugu Ukrajine, objavile su ukrajinske spasilačke službe. 
Close
Vremenska prognoza
clear sky
6°C
26.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve