Tvrdi estonski zvaničnik
"Rusija misli da može da nadmudri SAD u pregovorima o Ukrajini"
Ruski zvaničnici nemaju nikakvu želju da prekinu gotovo četvorogodišnju invaziju Rusije na susednu Ukrajinu i veruju da mogu da nadmudre SAD u razgovorima o tome kako okončati rat, rekao je za agenciju Asošiejeted pres (AP) visoki obaveštajni zvaničnik Estonije.
Kaupo Rosin, direktor estonske spoljne obaveštajne službe, rekao je da Moskva u pregovorima sa Vašingtonom kupuje vreme i da "uopšte nema govora o tome kako zaista smisleno sarađivati sa SAD".
Rosin, koji je govorio na onlajn brifingu, uoči današnjeg objavljivanja godišnjeg bezbednosnog izveštaja Estonije, rekao je da se ovi nalazi zasnivaju na obaveštajnim podacima koje je njegova zemlja prikupila iz "unutrašnjih ruskih rasprava". Nije precizirao kako su te informacije pribavljene. U estonskom izveštaju navodi se da je malo verovatno da će Rusija ove ili sledeće godine napasti NATO, ali da Moskva ostaje opasna i pokušava da ojača svoje oružane snage.
Ruski zvaničnici javno insistiraju da se zalažu za rešenje kroz pregovore, ali pokazuju malu spremnost na kompromis i ostaju čvrsti u stavu da njihovi zahtevi moraju biti ispunjeni.
Razgovori koje su proteklih nedelja, uz posredovanje SAD, vodili izaslanici Rusije i Ukrajine, opisani su od strane zvaničnika obe strane kao konstruktivni i pozitivni, ali nema nikakvih naznaka napretka po ključnim pitanjima u tim pregovorima.
Ruski predsednik Vladimir Putin "u svojoj glavi i dalje misli da u nekom trenutku može vojno da pobedi (u Ukrajini)", rekao je Rosin.
Zvaničnik Bele kuće odgovorio je na komentare šefa estonske obaveštajne službe i rekao da su pregovarači ostvarili "ogroman napredak" u razgovorima o okončanju rata u Ukrajini. Iako su razmene zarobljenika povremeno sprovođene još od maja, posebno su ukazali na nedavni sporazum postignut u Abu Dabiju između SAD, Ukrajine i Rusije o oslobađanju više od 300 zarobljenika.
Taj sporazum predstavlja dokaz da napori da se rat okonča napreduju, rekao je zvaničnik, koji je tražio da ostane anoniman.
Kao znak da američki predsednik Donald Tramp želi da ubrza zamah mirovnih napora, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je prošle nedelje da je Vašington dao Ukrajini i Rusiji rok do juna da postignu nagodbu. Tramp je tokom protekle godine postavljao nekoliko rokova koji su dolazili i prolazili bez vidljivih rezultata.
Fiona Hil, stručnjak za Rusiju i savetnica Trampa u njegovo prvom mandatu, rekla je da Tramp i njegovi zvaničnici grade narativ koji prikazuje američkog predsednika kao mirotvorca i da, iz tog razloga, nisu zainteresovani da promene svoju procenu da Putin želi da okonča rat.
Obojici lidera, rekla je ona za AP, "potrebno je da se njihova verzija događaja ostvari" i drže se svoje verzije istine - Putina kao pobednika u Ukrajini i Trampa kao čoveka koji sklapa dogovore.
Iako je Tramp više puta sugerisao da Putin želi mir, povremeno je delovao frustrirano zbog mlakog pristupa ruskog lidera pregovorima.
Iz obaveštajne perspektive, Rosin je rekao da ne zna zašto američki zvaničnici veruju da ruski lider želi da okonča rat.
Hil, koja je služila kao nacionalni obaveštajni oficir u prethodnim američkim administracijama, rekla je da nije jasno kakve obaveštajne informacije Tramp dobija o Rusiji niti da li ih uopšte čita.
On se u velikoj meri oslanja na svoje glavne pregovarače, specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i zeta Džareda Kušnera, za koje je Hil rekla da se možda teško mire s tim da je šteta naneta ruskoj ekonomiji ratom cena koju je Putin spreman da plati za Ukrajinu.
Pozivajući se na izveštaje da je Vitkof prisustvovao sastancima s Putinom bez prevodioca američkog Stejt departmenta, dovela je u pitanje da li Trampovi izaslanici uopšte razumeju šta se govori na tim sastancima i sugerisala da zvaničnici možda "selektivno" traže ono što žele da čuju.
Putin je opsednut kontrolom nad celom Ukrajinom i ta ideja mu je "toliko duboko u glavi" da ima prioritet nad svim ostalim, uključujući ekonomiju, rekao je Rosin, sugerišući da će se sukob u nekom obliku nastaviti još nekoliko godina.
On je rekao da bi se Putinov stav mogao promeniti jedino ako situacija u Rusiji ili na liniji fronta postane "katastrofalna", ugrožavajući njegovu vlast. Za sada, ruski lider i dalje veruje da može da zauzme Ukrajinu i da "nadmudri sve", rekao je Rosin.
Jedan od razloga zbog kojih Putin misli da može vojno da pobedi u Ukrajini jeste to što "definitivno" dobija određene netačne informacije od svojih zvaničnika, rekao je šef estonske obaveštajne službe.
Ipak, ne veruju svi ruski zvaničnici da pobeđuju u ratu u Ukrajini, dodao je Rosin.
"Što se niže ide u hijerarhiji", sve više ljudi razume "koliko je zapravo loša situacija na terenu", rekao je, dok su na višim nivoima zvaničnici optimističniji jer dobijaju pozitivnije izveštaje. Rosin je naveo primere zvaničnika kojima je saopšteno da su ruske snage zauzele ukrajinska naselja, iako to nije bilo tačno.
Izveštaji koji stižu na Putinov sto možda su "mnogo optimističniji" od stvarne situacije na terenu, jer Putin želi da vidi isključivo uspeh, rekao je Rosin.
Hil je rekla da i Trampu i Putinu ljudi koji žele da im se dodvore verovatno govore ono što žele da čuju.