Evropski parlament
Ursulin drugi krug
Sloveniji proširenje, Litvaniji bezbednost, Estoniji spoljna politika i bezbednost...
Tako bi, bar što se tiče Srbije, glasio sažetak novog sastava Evropske komisije koji je Ursula fon der Lajen predstavila u utorak.
Da li će sastav ostati onakav kakav ga je Fon der Lajenova predložila, biće poznato u narednom periodu jer svi kandidati proći će raspravu u Evropskom parlamentu gde će poslanici glasati o tome da li će prihvatiti predložene nominacije.
Fon der Lajenova započinje svoj mandat u nimalo lakom trenutku za Evropsku uniju.
Osim rata na istočnim granicama Unije, koji traje već dve i po godine, tu su i drugi problemi.
Jedan je sa ilegalnim migrantima, zbog čega je Nemačka odskora ponovo uvela policijske punktove na praktično svim svojim granicama. Od ponedeljka policajci kontrolišu granice sa Belgijom, Luksemburgom, Holandijom i Danskom.
Do sada je policija kontrolisala granice sa Poljskom, Češkom, Austrijom, Švajcarskom i, odnedavno, sa Francuskom zbog letošnjih Olimpijskih igara u Parizu.
Dodatne kontrole će trajati, za početak, šest meseci. Međutim, praksa je pokazala da takve kontrole, jednom pošto ih vlast uvede, ne prestaju brzo. Policija je na granicama sa Poljskom, Češkom i Švajcarskom od sredine oktobra prošle godine, dok su kontrole na granici sa Austrijom još od jeseni 2015. godine.
Drugi izazovi za naredni sastav Evropske komisije uključuju i rešavanje problema loše konkurentnosti evropskih industrija, dok nadmetanje sa Kinom postaje sve čvršće u proizvodnji zelenih tehnologija poput električnih automobila.
Nije zgoreg na ovom mestu podsetiti i da je “Folksvagen“ najavio zatvaranje nekoliko fabrika električnih automobila u Nemačkoj, ali i u Belgiji...
To je svakako veliki udarac za ekonomiju cele Evrope.
No, vratimo se Fon der Lajenovoj i njenom drugom mandatu. Ona je izložila šest prioriteta za koje je rekla da će definisati njenu drugu Komisiju – jačanje tehnologije, bezbednosti i demokratije; robusnija industrijska strategija; dalji razvoj evropskih regiona kroz svoju kohezionu politiku; veći društveni prosperitet kroz obuku veština; odbrana evropskog socijalnog modela; dinamičnija spoljna dimenzija.
Proširenje, kojim bi trebalo da se bavi Slovenka Marta Kos, dakle, nije među prvih šest prioriteta. A to je ono što građane Srbije možda najviše interesuje.
Komisija je, inače, najmoćnija institucija Evropske unije. Ima moć da predlaže nove zakone Evropske unije, blokira spajanja kompanija i potpisuje sporazume o slobodnoj trgovini.
Svaka država članica Evropske unije ima po jednu funkciju u Evropskoj komisiji, što je uloga uporediva sa ministrom u vladi neke države, iako njena politička težina uveliko varira u zavisnosti od resora.
Među najmoćnijima su resori trgovine i konkurencije, kao i oblasti poput energetike i unutrašnjeg tržišta Evropske unije, gde zakoni Unije znatno utiču na preduzeća i potrošače širom Evrope.
Očekuje se da će novi sastav Evropske komisije stupiti na dužnost do kraja godine, što znači da će jedan od njenih prvih zadataka biti ulazak ukoštac sa ishodom predsedničkih izbora u SAD u novembru.
Kako ocenjuje Rojters, potencijalni drugi mandat Donalda Trampa mogao bi da utiče na jedinstvo Zapada u podršci Ukrajini u ratu sa Rusijom i trgovinske odnose EU sa najvećom svetskom ekonomijom.