DAN POSLE KRIZE: Mere za spas srpske ekonomije
Slobodno tržište, jedan od osnovnih preduslova je slobodan protok ljudi i novca. Bez toga nema tržišta i ekonomije kao takve. Možda se prvi put čovečanstvo suočava sa ozbiljnim deficitom socijalne interakcije, kretanja ljudi koje je uobičajeno i koje je nužan uslov za kretanje ekonomskog točka. Bilo kakva pretpostavka o efektima po svetsku ekonomiju i sledstveno tome po ekonomiju svake zemlje pojedinačno je ovom trenutku, u najmanju ruku, nezahvalna. Jednostavno, radi se o situaciji koja nema presedan i koja je kao takva unikatna.
Ali da je ozbiljno i ogromno videlo se po paketu pomoći koji je spremila američka vlada i koji je težak u samom startu dva triliona dolara, sa tendencijom rasta kako se konačne posledice krize korone budu s vremenom pomaljale iza horizonta. Da se razumemo, nigde nije dobro u toku ove krize, pa čak ni u Kini. Iako se ona sa ovim problemom donekle izborila. I tamo je pad proizvodnje od februara takav da je apsolutno bez presedana. Čak se i ekonomija kao celina svih odnosa i procesa sada svela na nivo koji je imala negde u poslednjim danima života Mao Cedunga. Možda to može biti dobar orijentir šta nas čeka iza brda.
Kako će izgledati dan posle krize, da li će ekonomske mere Vlade, koje se na prvi pogled čine ambicioznim, spasiti srpsku privredu i kakve će efekte one izazvati, čitajte u novom broju Ekspres koji je od danas na kioscima.
Ekspres. Drugačiji ugao.