U fokusu
Rekonstrukcija kao međukorak do izbora
Kao eho nedeljne, tematske sednice Vlade Srbije, kojoj je prisustvovao i predsednik Republike, zvučale su reči premijera Đura Macuta da je možda vreme za rekonstrukciju njegovog kabineta. Kažemo eho jer to je ono što je maltene sugerisao i sam predsednik države ne birajući reči da kritikuje rad pojedinih ministara, ali i čelnih ljudi javnih preduzeća, od kojih su mnogi i dalje u v.d. statusu.
Da li ćemo, dakle, doći u situaciju da kabinet Đura Macuta doživi rekonstrukciju i pre navršene prve godine mandata u aprilu 2026. godine i hoće li time biti nastavljen trend povremenog "provetravanja“ ministarskih redova? Ako je tako, pitanje je, pored ostalog, ko bi mogao da bude među onima koji bi bili "rekonstruisani“, odnosno ko bi ih zamenio.
Nije ovo, kao što smo već rekli, prvi slučaj da se najavljuju promene u srpskoj vladi. U poslednjih 13–14 godina, naime, gotovo da nije bilo vlade u kojoj u toku mandata nisu "mešane karte“.
Prema rečima Zorana Panovića, programskog direktora "Demostata“, periodično rekonstruisanje vlade je "stari Vučićev manir“. Time, naime, on postiže dva cilja – dodatno mobiliše saradnike, kako bi izbegli "seču“, a u isto vreme u biračkom telu stiče dodatne poene.
"Najava rekonstrukcije je, svakako, eho nedeljne sednice vlade. Ako i dođe do nje, biće to samo jedan međukorak do raspisivanja izbora“, kaže Zoran Panović za "Ekspres“.
O personalnim promenama, o tome ko bi mogao da "leti“, a ko bi mogao da "uleti“, naravno, nezahvalno je, ali pre svega i rano govoriti. Kako kaže Panović "doći će možda do neke promene ministara, jedni će doći, drugi će otići“, ali ističe i da to najmanje zavisi od onoga ko je o rekonstrukciji prvi prozborio.
"To najmanje zavisi od premijera Macuta jer je on neka vrsta, da tako kažemo, transmisije u celoj priči jer o tome odlučuje Vučić“, kaže Panović uz ocenu da je predsednik Republike sebe, praktično, na nedeljnoj sednici vlade "samopromovisao u neku vrstu kancelara“, koji bi na to mesto, odnosno mesto premijera, formalno i došao posle narednih izbora ukoliko bi Srpska napredna stranka ponovo bila u situaciji da formira vladu. Malo je onih koji sada u tu opciju sumnjaju, mada ima onih koji priželjkuju drugačiji ishod glasanja koje bi, prema najavama samog Vučića, trebalo da bude između oktobra i decembra.
A kada je reč o rekonstrukciji vlade, Panović ističe još jedan kuriozitet karakterističan za Srbiju.
"Srbija za razliku od nekih drugih zemalja nema opozicionu vladu u senci. Ali zato vlast ima vladu u senci. Pitanje je koliko su neki ministri iz Macutove vlade realni ministri, odnosno koliko su fasada, a koliko neko drugi zapravo obavlja njihov posao“, kaže Panović.
Podsetimo, predsednik Srbije izjavio je da je "realno“ očekivati izbore između oktobra i decembra, i nije isključio mogućnost da sa vanrednim parlamentarnim izborima budu i predsednički.
"Ja neću skratiti mandat, ili ću podneti ostavku ili ne, i to je to“, rekao je Vučić, za TV Blic, ukazujući da se trenutno bavio pre svega nedeljnom sednicom vlade.
Naveo je i da će na razgovor o svim važnim temama pozvati koalicione partnere, kao i opoziciju, jer se, naveo je, dijalogom rešavaju problemi u normalnim zemljama.
"Prvo ću pozvati koalicione partnere zbog nekih nesaglasja koja tu postoje“, rekao Vučić.
Zatim će, naveo je, pozvati parlamentarnu opoziciju, mada je uveren da se neće odazvati, uz konstataciju da ih je već "bezbroj“ puta pozivao na razgovor.
Kako je dodao, opozicija ne prihvata dijalog jer "nemaju ideje i ne mogu da pobede, morali bi da objasne mnogo toga, kao i to zašto su lagali o zvučnom topu“.
Potom je usledila na početku pomenuta izjava premijera Macuta o rekonstrukciji.
"Mislim da je konačno vreme da se polože neki računi na osnovu toga koliko se angažujete, ali ne samo koliko, nego i na koji način, da imate odgovornost prema nečemu svojim ponašanjem ili delovanjem. Mora se doći do toga da se razmišlja i o rekonstrukciji. Mislim da je vreme da se periodično to radi i možda jeste trenutak da s proleća razmišljamo i o tome“, rekao je Macut za RTS, praktično ponavljajući reči predsednika da ministri i direktori javnih preduzeća moraju da budu operativniji i da budu više na terenu.
On je, analizirajući tematsku sednicu vlade o ključnim strateškim pitanjima države, rekao da je ta sednica bila presek situacije gde su se videli gde su aktuelni, ali i budući problemi.
Naglasio je da svi članovi vlade imaju potpuno jasne i definisane svoje ciljeve rada koji moraju da se poštuju.
"Moramo da unapredimo te ciljeve, da ih ubrzamo... Ja ću biti s njima sada u potpunosti u kontaktu, oni imaju jasne okvire i potrebu da referišu o svemu tome, ali ne samo članovi vlade, već i direktori brojnih javnih preduzeća, ali i drugih institucija i ustanova koje su u odnosu sa vladom i funkcionisanjem državnog sistema. Svi su pod nekom vrstom lupe, da se na neki način stimuliše angažovanje, da se ispune ciljevi“, rekao je Macut.
Na pitanje šta očekuje od ministara nakon kritika koje su se čule na tematskoj sednici vlade, Macut je rekao da svi moraju da budu operativniji i da izađu iz svojih kabineta, a da "sistem mora da se resetuje“ i da se izađe iz stanja inercije.
Naveo je da je primer za to bila nedavna elektroenergetska situacija u zemlji i da je tim povodom obilazio Zlatiborski okrug i video kako to izgleda.
"Moramo da izađemo iz kabineta i da ispratimo nešto što je na terenu, da li je u pitanju obrazovanje, nauka ili zdravstvo, privredne delatnosti do infrastrukturnih projekata. Imamo ministre koji izlaze više na teren, drugi manje izlaze, misle da je njihov rad možda više vezan za kabinete“, rekao je Macut.
Dodao je da se to odnosi ne samo na ministre, već i na direktore javnih preduzeća i drugih institucija.
Slična mišljenja o budućim koracima, bar kada je reč o izborima, dolaze i iz redova koalicionih partnera, mada ne sa najvišeg nivoa.
Ibro Ibrahimović, savetnik potpredsednika vlade i član Predsedništva Socijalističke partije Srbije, izjavio je za Euronews, da se Srbija stalno nalazi u izbornim ciklusima, uz neprekidne blokade ulica i proteste koji zahtevaju raspisivanje izbora.
"Predsednik je vrlo jasno rekao da će ove godine verovatno biti svi izbori i da sada možemo da se utrkujemo u političkim programima, ne samo u protestima, već i da počnemo da razgovaramo, na primer u emisijama, o političkim platformama svakog od nas“, rekao je Ibrahimović.
Odgovarajući na pitanje da li predsednik Srbije, imajući visok stepen podrške na izborima, treba da vodi vladu, Ibrahimović kaže da bi Vučić definitivno trebalo da bude prvi čovek vlade.
"On ima najveći legitimitet i jedini je direktno izabran od naroda. Kada imate 13–14 godina vlasti, ozbiljne rezultate iza sebe, infrastrukturno preoblikovanu Srbiju, ogroman broj realizovanih projekata, kao i planove i ideje za budućnost, sasvim je prirodno da onaj ko je najzaslužniji bude na čelu vlade i u narednom periodu“, rekao je Ibrahimović, koji je prethodno naveo kako je i sada Vučić "lokomotiva priče koja se zove Vlada Republike Srbije. Vlada bi trebalo da bude mnogo dinamičnija, da ulaže više energije i da svaki njen član daje znatno veći doprinos nego u prethodnom periodu.“
Kao dodatni razlog Ibrahimović ističe složenu geopolitičku situaciju, imajući u vidu da je Srbija neutralna, i pod pritiskom kada je reč o Kosovu i Metohiji i Republici Srpskoj.
Dodaje da je, kada se suočavamo sa takvim situacijama, najvažnije očuvanje mira i stabilnosti, i da je aktuelna garnitura uspela da to sačuva, pri čemu pravilno donete odluke vode i ka ekonomskom razvoju.
"Moramo nastaviti sa razvojem – Srbija jeste lokomotiva regiona i to treba da ostane i u narednom periodu. Svi zajedno, bez obzira na političku pripadnost, treba da zauzmemo konstruktivan stav: da iznosimo ideje i kritike, ali konstruktivne, uz alternativne predloge o tome kako nešto uraditi bolje“, rekao je on.
Zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora odavno je prisutan u srpskoj javnosti. Poslednjih nekoliko meseci taj zahtev iznose građani koji već više od godinu dana protestuju zahtevajući kažnjavanje odgovornih za pad nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici kojom prilikom je poginulo 16 osoba. Iako to u prvom trenutku nije bio zahtev, sam Vučić ih je predlagao u decembru 2024. godine, ali odgovora nije bilo.
Na protestima taj je zahtev javno izrečen tek šest meseci kasnije, ali je u tom trenutku vlast ostala nema, tačnije rečeno, odgovor je bio – izbora će biti onda kad mi kažemo.