Vesti
09.03.2020. 14:09
Marko R. Petrović
Vatikan bez tajni
Na prve rezultate istraživanja tek otvorenih vatikanskih arhiva iz doba pape Pija XII čekaćemo najmanje godinu dana. Na ozbiljnija istraživanja biće potrebno čekati i duže. Dobra stvar je što ćemo u tom poslu moći da računamo i na podatke iz prve ruke, a ne samo na saznanja stranih istraživača, s obzirom na to da će se se među njima naći i jedan srpski istoričar.
Reč je o dr Milosavu Đokoviću, teologu, koji je doktorirao na rimskom Fakultetu istočnih crkvenih nauka na istoimenom institutu. Đokoviću, inače, ovo nije prvi put da se susreće sa vatikanskim arhivama. On je, naime, za potrebe mešovite katoličko-pravoslavne komisije, koja je trebalo da utvrdi odgovornost kardinala Alojzija Stepinca pre, tokom i posle Drugog svetskog rata, već imao pristup poverljivim dokumentima.
Problem je, međutim, u tome što je tada imao veoma ograničeno vreme za pregled arhiva. Još veću teškoću predstavljao je upravo ukinuti embargo koji je tada onemogućavao da, čak i ako se dođe do nekih epohalnih saznanja, ona budu prezentovana javnosti.
Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, koji je bio član pomenute komisije, veruje da će ovog puta misija dr Đokovića biti mnogo uspešnija, pre svega zbog toga što će imati mnogo više vremena da se posveti istraživanju dokumentacije koja sadrži veliki broj spisa.
"To je ogroman posao. Nekada je potrebno pregledati hiljade stranica da biste našli pola jedne stranice koja je za vas bitna", kaže vladika Porfirije za "Ekspres" ne želeći, međutim, da daje bilo kakve prognoze u vezi sa tim do čega će ova istraživanja dovesti.
A o tome koliko je obiman posao u pitanju svedoči i podatak da je jedan nemački istoričar, koji se našao među 150-200 odabranih kojima je odobren pristup arhivi Vatikana, rezervisao mesta za sebe i šest pomoćnika u naredne dve godine, kako bi se posvetio istraživanju. Reč je, naime, o više od 16 miliona stranica iz vremena pontifikata kontroverznog pape Pija XII, koji je na čelu Rimokatoličke crkve bio od 1939. do 1958. godine.
Istoričar Milan Koljanin ističe da bi, da je sreće, trebalo da bude još ljudi poput Đokovića, za koje bi i država izdvajala sredstva kako bi mogli da se posvete istraživanju arhiva Vatikana.
Na pitanje da li je država, s obzirom na to da je papa Franja otvaranje arhiva najavio još pre godinu dana, trebalo da reaguje na vreme, da izdvoji sredstva, ali i da eventualno pronađe ljude koji bi u njeno ime istraživali ova dokumenta, Koljanin odgovara kratko: "Svakako".
"Bilo bi poželjno da se daju takve teme i na fakultetima, da država finansira takva istraživanja", kaže Koljanin za "Ekspres".
On, međutim, sumnja da će baš svi dokumenti biti dostupni javnosti, jer, kako kaže, "tako je u svim arhivama". Veruje, međutim, da će bar oni dokumenti koji su bitni za Srbiju biti dostupni.
"Nama je najvažniji izveštaj papskog legata iz Zagreba i NDH, izveštaj o posetama Stepinca Vatikanu, o korespondenciji između NDH i Svete stolice", kaže Koljanin.
A tu će se, možda, naći i podaci o tome šta je papa znao o zločinima u Jasenovcu, ali i u drugim delovima NDH, kao i o misiji spasavanja, kako ustaša, tako i nacističkih vođa na kraju Drugog svetskog rata.
Povezane vesti - "BIO JE U TEŠKOJ SITUACIJI": Eksperti već komentarišu arhive o papi Piju XII
Kroz Vatikan su, naime, prolazili "pacovski tunel" kojim su od pravde utekli mnogi nacistički zločinci, a njima su, pored ostalih, pobegle i ustaške glavešine. Jedan od organizatora bio je i sveštenik Krunoslav Draganović. I sam Ante Pavelić je zahvaljujući "katoličkim vezama" pobegao od suda, kao i mnogi drugi zlikovci.
Interesovanje za vatikanske arhive iz doba pape Pija XII, logično, postoji i u Hrvatskoj. Istoričar iz Zagreba Hrvoje Klasić kaže da je, koliko je načuo, neko iz Hrvatskog državnog arhiva tražio dozvolu za pristup vatikanskim dokumentima iz doba "Hitlerovog pape", ali da ne zna da li su tu akreditaciju i dobili.
U Hrvatskom državnom arhivu do zaključenja ovog broja, u sredu uveče, nismo uspeli da dobijemo potvrdu ove informacije.
Klasić, naravno, ističe da ima nekoliko stvari koje bi bilo vrlo zanimljivo videti, kada je u pitanju odnos pape Pija XII i Nezavisne Države Hrvatske.
Prvo će, navodi, biti zanimljivo videti prepisku Svete stolice i NDH, što kroz razgovore Pija XII i Pavelića, što kroz diplomatske aktivnosti nižih instanci.
"Biće zanimljivo videti kako su najviši krugovi u Vatikanu reagovali kada su saznali za zverstva ustaša nad hiljadama nedužnih ljudi. Posebno bi bilo zanimljivo pronaći neki apel kojim vrhovni verski poglavar jednom svetovnom poglavaru skreće pažnju da ponašanja hrvatskih katolika nisu u skladu s hrišćanskim načelima", kaže Klasić.
Druga tema koja bi, prema njegovim rečima, analizom građe Vatikanskog arhiva mogla dodatno da bude rasvetljena, odnosi se na odnos Svete stolice i Katoličke crkve na području NDH, što samo delom podrazumeva korespondenciju Pija XII i Alojzija Stepinca.
Povezane vesti - TAJNE PAPINOG ARHIVA
"Ono što je po mom mišljenju mnogo zanimljivije je odnos poglavara Crkve prema informacijama o aktivnom učešću brojnih sveštenika u ustaškom pokretu, od kojih su neki bili i na visokim političkim dužnostima u državnom aparatu NDH", kaže ovaj hrvatski istoričar.
Dalje navodi i da će biti interesantno pročitati papine reakcije na vesti o zločinima prema civilnom stanovništvu u kojem su učestvovali sveštenici fratri, ali i istražiti jesu li do Vatikana došle informacije o, na primer, tome da sisački župnik u crkvi slavi rođendan Adolfa Hitlera uz reči: "Blagoslovi, Bože, vođu koji vodi veliku Nemačku da je uzmogne i dalje voditi putem časti i slave.
Živela velika Nemačka, živela slobodna Hrvatska, živeo dr Ante Pavelić, živeo Hitler! Amen".
"Posebno bi bilo zanimljivo videti dokument kojim papa upozorava sarajevskog nadbiskupa Šarića da nije baš moralno pisati pesme o Anti Paveliću i nazivati ga "dobrim genijem", "prorokom", "čovekom uma, srca i poštenja", "čovekom koji je kao sunce čist i sjajan" ili ga porediti s "kraljem Davidom kojeg Bog brani". Verovatno će najviše pažnje izazvati reakcije Svete stolice prema stradanju Srba, Židova i Roma na području NDH. Posebno bi zanimljivo bilo pronaći dokumente koji pokazuju jasnu osudu stradanja u trenutku kada su se događala, a ne kada je većina spomenutih već izgubila život u nekom od ustaških ili nacističkih logora", kaže Klasić.
Posebna tema je, naravno, bekstvo Ante Pavelića u Argentinu pri čemu je imao veliku pomoć katoličkih sveštenika, pa možda čak i samog pape Pija XII.
"Postoje, naime, nepobitni dokazi da se više od godinu dana ustaški poglavnik skrivao na području Rima i Vatikana, u stanovima ili u samostanima u vlasništvu Crkve. Ono što do sada nismo znali odnosi se na pitanje - da li je papa znao za to? Ako nije, ko je onda i zašto pružao pomoć osobi odgovornoj za genocid i ratne zločine? Ako je ipak znao, dokumenti bi trebalo da pruže odgovor na pitanje čime je Pavelić zaslužio da mu vrhovni crkveni poglavar i institucije Svete stolice pomognu u skrivanju i kasnije u begu u Argentinu. I ne samo njemu, nego i brojnim drugim ustaškim političkim i vojnim dužnosnicima", zaključuje Klasić.
Komentari
