Prvobitni smisao izraza

Da li znate zašto se kaže OSTATI NA CEDILU?

Izraz ostati na cedilu, ili naći se na cedilu, u značenju: "naći se u neprilici", "biti prevaren“ i sl., deo je šire izreke, koju je Vuk Karadžić zabeležio u Srpskim narodnim poslovicama.

Tu stoji: "Ostao kao brabonjak na cjedilu. Đe koja se ovca i koza pobrabonja u muzlici kad je muzu, pa kad se mlijeko procijedi, brabonjci ostanu na cjedilu. Mjesto brabonjak govori se i druga riječ."

Prvobitni smisao ovog izraza, bio je, dakle, u poređenju: "ostati napušten i osramoćen, kao brabonjak na cedilu“ (da umesto brabonjak ne kažemo još ružniju reč). Kasnije je izraz skraćen, pa se govori samo ostati na cedilu, u već rečenom značenju, koje je u Rečniku Matice srpske ilustrovano primerom iz dela Stevana Sremca: "I tako frajla Jula ostala na cedilu."

Pored ostati na cedilu, u našem jeziku postoji i izraz ostaviti koga na cedilu, sa značenjem: "izdati, izneveriti koga", "napustiti koga" i sl. Tako se izigrana čoveka koji je ostavljen u teškoj situaciji, kad mu je pomoć bila najpotrebnija, obično kaže da je "ostavljen na cedilu".

Primera upotrebe ovog izraza ima mnogo, i u dnevnoj štampi i u običnom, svakodnevnom govoru. To nije ni čudno, jer pri današnjem stanju morala (naročito u politici) nije redak slučaj da nekoga na pravdi boga ostave na cedilu, ili da, sticajem okolnosti, sam, kao brabonjak, ostane na cedilu.