Nije samo CO2 problem
Koliko METAN utiče na globalno zagrevanje
Naučnici upozoravaju da bi smanjenje emisija metana moglo imati značajan i brz uticaj na usporavanje klimatskih promena. Metan je drugi najvažniji gas koji doprinosi zagrevanju planete, odmah nakon ugljen-dioksida, ali njegova koncentracija raste brže nego ikada ranije.
Metan je izuzetno moćan gas sa tri ključne karakteristike: apsorbuje više infracrvenog zračenja od CO₂, ostaje u atmosferi oko jedne decenije i njegova koncentracija naglo raste. Zbog ovih faktora, agresivno smanjenje emisija metana može doneti brze klimatske koristi, čak i efikasnije od smanjenja ugljen-dioksida.
Prema najnovijem izveštaju o globalnom budžetu metana, nivo ovog gasa u atmosferi dostigao je 1931 delova na milijardu u januaru 2024. godine, što je više od dva i po puta u odnosu na preindustrijske vrednosti. Tokom 2010-ih, metan je doprineo zagrevanju od 0,5 °C, što čini dve trećine ukupnog zagrevanja izazvanog ugljen-dioksidom.
Oko dve trećine godišnjih emisija metana dolazi iz ljudskih aktivnosti, uključujući korišćenje fosilnih goriva, stočarstvo, uzgoj pirinča i upravljanje otpadom. Preostala trećina do gotovo polovine dolazi iz prirodnih izvora, kao što su močvare, šumski požari, topljenje permafrosta, pa čak i termiti, koji proizvode značajne količine metana kroz svoje biološke procese.
Globalnu količinu metana sastavlja "Global Carbon Project“ koji uključuje oko 70 naučnika koji kombinuju atmosferska merenja, terenske inventare, procesne modele i satelitske podatke. Najnovije ažuriranje ovog bilansa omogućava donosiocima odluka da rade sa najpreciznijim podacima.
Stručnjaci ističu da je praćenje emisija metana ključno za efikasnu klimatsku akciju. Razumevanje izvora i fluktuacija emisija omogućava sprovođenje ciljanih strategija za smanjenje metana i praćenje njihove efikasnosti.