Život
18.06.2024. 12:26
R.E./Klima 101

EU dala zeleno svetlo

Šta predviđa REVOLUCIONARNI zakon o obnovi prirode

Priroda
Izvor: Shutterstock/Piyaset

Na zasedanju ministara životne sredine Evropske unije (EU), održanom u ponedeljak, 17. juna, u Luksemburgu, konačno je usvojen revolucionarni Zakon o obnovi prirode.

"Nemamo vremena da pauziramo zaštitu životne sredine", poručio je belgijski političar Elan Meron.

"Savet EU izabrao je da obnovi prirodu u Evropi štiteći na taj način njen biodiverzitet i životnu sredinu evropskih građana."
 

U cilju ublažavanja klimatskih promena i posledica prirodnih nepogoda, Evropska komisija predložila je Zakon o obnovi prirode još u junu 2022. godine, a njegov fokus je na obnavljanju degradiranih prirodnih predela u EU. Konkretno, do kraja decenije teži se obnovi najmanje petine kopnenih i morskih područja na teritoriji zemalja članica, a do sredine veka treba da se obnove svi ekosistemi kojima je obnova neophodna.

Mada zaštita prirodnog okruženja deluje kao tema o kojoj bi svi mogli da se slože, put do konačne odluke bio je trnovit i neizvestan i obeležili su ga protesti poljoprivrednika koji traju od decembra prošle godine.

Zemlje kao što su Italija, Švedska i Finska dugo su se protivile donošenju Zakona o obnovi prirode, dok je Mađarska svoju podršku predlogu povukla u martu.

Sa druge strane, prema pisanju medija, Austrija je u poslednjem trenutku promenila svoj stav i dala zeleno svetlo ovom zakonu. A slično se desilo i sa Slovačkom, koja je tokom ključnog glasanja ipak podržala tekst uprkos ranije izraženim sumnjama u vezi sa predlogom.

Tako je Zakon o obnovi prirode naposletku usvojen tesnom većinom od dvadeset zemalja u kojima živi 66 odsto stanovništva EU. Prag za usvajanje propisa kvalifikovanom većinom u Savetu, zakonodavnom organu zajednice koji čine ministri zemalja članica, iznosi 65 odsto.

Glavni argumenti za suprotstavljanje zakonu koji bi trebalo da zauzda višedecenijsko urušavanje ekosistema bile su brige oko uticaja na poljoprivredni sektor i standarda održivosti, ali i oko troškova same implementacije.

Ni pregovori u Evropskom parlamentu nisu bili lišeni nesuglasica. Donošenju Zakona o obnovi prirode opirali su se predstavnici Evropske narodne partije (EPP) desnog centra, najveće transnacionalne evropske političke stranke.

Uprkos pobuni desnice, poslanici parlamenta podržali su u februaru kompromisni tekst zakona sa 329 glasova "za" naspram 275 glasova "protiv", prenosi Klima 101

Preko 80 odsto staništa u EU u lošem je stanju, a prethodni napori da se priroda očuva nisu uspeli da preokrenu zabrinjavajući trend njenog uništavanja.

Zakon o obnovi prirode trebalo bi da promeni situaciju nabolje.

Regulativa pokriva širok spektar ekosistema, uključujući šume, travnjake, reke i jezera, a u morima – morsku travu, sunđere i korale. Kako navodi Savet, do 2030, prioritet za obnovu imaće zaštićena područja u mreži Natura 2000 koja zauzimaju oko 18 odsto teritorije EU.

Da bi se postigli zakonski utvrđeni ciljevi, zemlje članice moraju da unaprede najmanje 30 odsto staništa, obuhvaćenih zakonom, iz lošeg u dobro stanje.

Ali rad tu ne staje… Obnovljeni predeli treba da se zadrže u svom unapređenom obliku.

Do 2050. procenat ekosistema, podvrgnutih obnavljanju, treba da se uveća na 90 odsto.

Međutim, kako se Zakon o obnovi prirode ispostavio kao kontroverzni segment Evropskog zelenog sporazuma i predmet mnogobrojnih rasprava, konačni tekst predstavlja razblaženu verziju prvobitnih ideja.

Primera radi, na zahtev Evropskog parlamenta, uvedena je tzv. kočnica u slučaju nužde što znači da ciljevi, koji se odražavaju na poljoprivredu, mogu da budu suspendovani "pod izuzetnim okolnostima" koje ugrožavaju sigurnost snabdevanja hranom.

Komentari
Dodaj komentar
Close
Vremenska prognoza
clear sky
21°C
26.06.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Euro 2024

Vidi sve

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve