Janjske Otoke, Kotor...
Među NAJLEPŠIM MESTIMA NA SVETU nalaze se i 3 iz bivše Jugoslavije
Rezervat Janjske Otoke su popularno turističko izletište nedaleko od Šipova, a magazin TimeOut uvrstio ih je na listu najepših destinacija sveta koja obuhvata ukupno 44 mesta širom planete.
Opisujući kako su kreirali listu od 44 najlepše svetske destinacije, magazin TimeOut navodi da su zamolili svoju mrežu svetskih putopisaca da odaberu najlepše mesto na kojem su ikada bili.
“Dobijena lista je konačan, ali nipošto iscrpan vodič za najzanimljivija mesta koja naša planeta može ponuditi. Redovno ažuriramo ovu listu, vodeći računa da uključujemo one koji su veliki hitovi uzimajući u obzir utecaj prekomernog turizma i naglašavajući manje poznata mesta za lepotu. Od gigantskih glečera i plaža koje menjaju oblik do drevnih šuma i gradova obasjanih fenjerima, evo za šta smatramo da su najlepša mesta na zemlji – odabrali su ih putopisci koji su ih sve videli uživo”, navodi magazin TimeOut, a prenosi Jajce online.
Kad je reč o ostatku TimeOut liste, na prvom mestu je Komodo nacionalni park u Indoneziji, drugo zauzimaju Viktorijini vodopadi u Africi, dok je dolina Punakha u Butanu na trećem mestu.Nacionalni park Plitvice, u Hrvatskoj, je na 16. mestu, dok je Kotorski zaliv,u Crnoj Gori, na 19. mestu.Kompletnu listu pogledajte OVDE.
“Svet počinje otkrivati mnoga bosanskohercegovačka čuda, ali spokoj Janjskih Otoka je na sasvim drugom nivou. Smeštene devet kilometara od Šipova (186 kilometara zapadno od Sarajeva), Janjske Otoke su mreža ostrva povezanih drvenim mostovima, sa kristalno čistom vodom, neodoljivim zelenilom, slatkim kolibama i nekoliko mirnih vodopada. Obližnja Prašuma Janj pod zaštitom UNESCO i njen spektakularni biodiverzitet su šlag na vrhu torte”, piše TimeOut i dodaje da "javni prevoz nije najefikasniji i zato preporučuje da se iznajmi automobil (ili bicikl).
Ovo mesto krasi veliki broj slapova, potoka i vodopada koji se protežu duž čitavog mesta.
Stanište je pogodno za lov i ribolov, a postoji mogućnost i iznajmljivanja soba u seoskim domaćinstvima.
Ovdje se nalazi i prašuma Janj koja je prirodni rezervat s površinom od 295 hektara. Od te površine izdvojeno je 58 hektara u kojima je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska delatnost. Prašumu čine stabla bukve i jele, ali i javora, brijesta, jasena i smreke.