Nova analiza
Klimatske posledice rastu dok VREME ISTIČE
Nova analiza upozorava da odlaganje ozbiljnih klimatskih mera može da dovede svet u situaciju u kojoj više neće postojati izvodljivo rešenje za sprečavanje najtežih posledica globalnog zagrevanja.
Istraživački tim, predvođen naučnikom Rongom Vangom, proučavao je ekonomske i društvene posledice različitih scenarija smanjenja emisija i zaključio da strategije "čekanja“ nose mnogo veći rizik nego što se ranije mislilo.
Model pokazuje da postepeno i blagovremeno smanjenje upotrebe fosilnih goriva može biti ekonomski podnošljivo jer društva imaju vremena da se prilagode tranziciji ka obnovljivim izvorima energije. Međutim, u scenarijima u kojima se smanjenje emisija odlaže, društveni i ekonomski troškovi naglo rastu. Klimatska šteta ‒ poput poplava, suša, požara i gubitka produktivnosti ‒ povećava pritisak na ekonomiju, što istovremeno umanjuje sposobnost država da finansiraju energetsku tranziciju. Na taj način nastaje začarani krug: veća šteta smanjuje društvenu i političku volju za akciju, a bez akcije šteta postaje još veća.
Autori upozoravaju da odugovlačenje povećava rizik od tzv. socioekonomskih tačaka preokreta. To su trenuci kada se promene u društvu i ekonomiji ubrzavaju do mere da se prelazak ka čistoj energiji više ne može efikasno sprovesti ‒ ne zato što tehnologija ne postoji, već zato što bi politički otpor, visoki troškovi i slabljenje institucija učinili svaki napor neostvarivim. Jednom kada se pređe takav prag, klimatska politika postaje znatno skuplja, manje efikasna i društveno nepopularna.
Odlaganje klimatskih mera znači da će buduća generacija morati da sprovede drastično oštrije i skuplje mere u mnogo nepovoljnijim uslovima. Uz to, ekonomska šteta prouzrokovana ekstremnim vremenskim događajima, gubitkom poljoprivrednog zemljišta, smanjenom dostupnošću vode i porastom nivoa mora može da premaši svaku uštedu ostvarenu kratkoročnim ignorisanjem problema.