Muzej Viskija
Muzejska tura u kojoj se i "okreće tura"
Beograd je postao prestonica viskija, bar na nekoliko meseci - dobio je svoj prvi Muzej viskija. Nalazi se na Dorćolu.
Tokom obilaska muzeja svaki posetilac imaće mogućnost da u okviru organizovanih tura proba dva ukusa viskija.
Cena ulaznice je 500 dinara, a posetioci mogu da budu samo punoletna lica.
Radno vreme muzeja je od 12 do 20h, a ture počinju na svakih sat vremena od 13h.
Po prvi put van Irske, posetioci ovog nesvakidašnjeg muzeja imaju priliku da dožive deo ture iz čuvene Jameson destilerije u dablinskom Bow Streetu, koja je jedna od najpoznatijih u svetu.
Stručni vodič posetioce upoznaje sa istorijom viskija od Mesopotamije do današnjih dana, kao i sa procesom proizvodnje viskija, a prema tradiciji čuvene irske destilerije.
U okviru muzeja nalazi se i 3D model tri bakarnih kazana (potstila) koji zajedno predstavljaju jedinstveni proces trostruke destilacije, po kome je irski viski poznat širom sveta.
Pored posete muzeju posetioci će u posebno dizajniranom muzejskom Baru moći da probaju 25 različitih vrsta viskija.
Muzej če biti otvoren do 1. decembra, a u tom periodu biće organizovani nastupi DJ-eva kao i žive svirke, koktel večeri, radionice irskog plesa, kao i specijalne noćne ture sa poznatim vodičima…
Istorija viskija:
Reč viski potiče od starog irskog izraza "Uisce beatha” što znači "voda života”. Predstavlja kategoriju žestokih alkoholnih pića, koja nastaju destilacijom žitarica i čuvaju se u buradima ili bačvama napravljenim od hrastovog drveta.
Viski se najčešće pravi od ječma, raži, ovsa, kukuruza, pšenice, a najpopularniji viski potiče iz Irske, Škotske i Sjedinjenih Američkih Država.
Irski viski je pitak i mek i odležava u hrastovom buretu minimum tri godine, a četiri od pet glavnih marki irskog viskija proizvodi se u Jameson destileriji Midlton.
Originalni Irski viski se destiluje u tri kazana (tzv. potstila) i nema karakterističnu aromu. Američki viski u buradima starim značajno kraće i sadrži 51% kukuruza.
Poslednjih decenija viski se vraća na puteve stare slave širom sveta, zahvaljujući standardizaciji proizvodnje, ali i inoviranju tradicionalne tehnologije kao što rade u Japanu.