NAUČNICI SIMULIRALI USLOVE NA MARSU: Uspeo uzgoj paradajza, graška, raži...
Kad je najveći svemirski vizionar današnjice Elon Musk pre tri godine najavio stvaranje kolonije na Marsu, mnogi su naučnici upozorili na problem snabdevanja hranom jer bi stalno slanje zaliha sa Zemlje bilo preskupo i nepraktično.
Ipak, naučnici pod vođstvom dr. Viegera Vamelinka sa Univerziteta Wageningen proizveli su useve na simulatoru tla kakvo postoji na Marsu i Mesecu i o tome objavili studiju u časopisu Open Agriculture.
Shutterstock
Holandski naučnici eksperimentisali su sa 10 kultura, uključujući vrtni kres, rukolu, paradajz, rotkvicu, raž, spanać, luk, grašak, praziluk. Posadili su ih u tri vrste tla: jedna je bila tipično tlo u našim vrtovima, druga vrsta tla bila je slična onome na Mesecu, a treća je bila slična onome na Marsu.
Devet od deset zasejanih kultura dobro je raslo i naučnici su ubrali jestive delove. Jedino povrće koje nije uspelo dobro da raste u "svemirskim uslovima" bio je spanać. Rotkvica, kres i raž narasli su do faze u kojoj su naučnici mogli da sakupe seme.
Pročitajte još: Bivši naučnik NASA tvrdi da ima života na Marsu
Tim je mogao da ubere paradajz i grašak s mečevog i marsovskog tla. Luk i praziluk su neprestano rasli, ali sporije od onih u zemaljskom vrtu. Kvinoja je cvetala, ali nije dala seme. "
"Bili smo oduševljeni kad smo videli da se zarumeneo prvi paradajz ikad uzgojen na marsovskom tlu. To znači da je napravljen važan korak prema održivom zatvorenom poljoprivrednom ekosistemu", rekao je doktor Vamelink.
Prehrana ljudi u svemiru jedan je od najvećih izazova za buduće naseljenike na Mesecu i Marsu. Iskustva astronauta s Međunarodne svemirske stanice (ISS) pokazuju da bestežinsko stanje zahteva povećan unos kalorija jer telo ne miruje praktički nikad. S druge strane, redistribucija telesnih tekućina rezultira ne samo podbulim licem astronauta nego i gubitkom ukusa i mirisa hrane, slično kao kod prehlade.
Praktički sva hrana za astronaute isušuje se zamrzavanjem na Zemlji, a zatim se na ISS-u rehidrira i zagreva. Pritom se sa Zemlje svakih šest meseci šalju nove zalihe. Za duže svemirske misije, primera u bazi na Mesecu ili Marsu, takav način snabdevanja biće preskup. Prošli mesec u časopisu New Space američki naučnici zaključili su da će se tokom prvih sto godina na Marsu naseljenici ipak najviše oslanjati na velike isporuke hrane sa Zemlje.