Šta kažu istraživanja
Naučniči u potrazi za uzrocima UBRZANOG zagrevanja planete
Naučna zajednica se suočava s novim izazovima u razumevanju ubrzanog globalnog zagrevanja, a mogući uzroci se tek istražuju.
Jedna od teorija sugeriše da je prelazak na čistije brodsko gorivo 2020. godine smanjio emisiju sumpora, što je oslabilo efekat reflektovanja sunčeve svetlosti kroz oblake. Ovaj fenomen je mogao doprineti povećanju temperature na površini Zemlje.
Istovremeno, istraživanja ukazuju na moguću ulogu smanjenja niskih oblaka u propuštanju veće količine toplote do tla. O ovim hipotezama, zajedno sa uticajem solarnog ciklusa i vulkanske aktivnosti, raspravljano je na nedavnoj konferenciji Američke geofizičke unije.
Ipak, naučnici upozoravaju da bez potpunijeg razumevanja mogu propustiti čak i dublje promene u klimatskom sistemu.
"Ne možemo isključiti da su dodatni faktori dodatno pojačali temperature... presuda još nije doneta," izjavila je naučnica Seneviratne.
Pored toga, ovogodišnji izveštaji ukazuju na zabrinjavajuće oslabljene kapacitete Zemljinih ugljeničnih ponora, poput šuma i okeana, koji apsorbuju ugljen-dioksid iz atmosfere. Arktička tundra, koja je milenijumima zarobljavala CO2, sada emituje više ovog gasa nego što apsorbuje, saopštila je Nacionalna administracija za okeane i atmosferu SAD.
Okeani, kao ključni regulator klime, zagrevaju se brzinom koju naučnici trenutno ne mogu u potpunosti objasniti.
"Da li je ovo prvi znak da planeta počinje da gubi otpornost? Ne možemo isključiti tu mogućnost", rekao je Johan Rokstrom iz Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih uticaja.
Ova pitanja zahtevaju hitnu pažnju i dalja istraživanja, dok naučna zajednica nastavlja da traži odgovore na jednu od najvažnijih kriza našeg vremena.