Zaštićena vrsta
Orao Feliks je ponovo na slobodi
Mladunac zaštićene vrste orla krstaša, Feliks, koji je privukao pažnju domaće i svetske javnosti kada je postao žrtva otmice na Bliskom istoku odakle je spašen i vraćen vojnim avionom Vojske Srbije, pušten je u prirodu u okolini Subotice, saopštili su danas Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS), Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Zoološki vrt Palić.
Feliks je prvi mladunac, ove ktritično ugrožene vrste, koji je je nakon 70 godina poleteo sa teritorije Bačke, a koga su ornitolozi DZPPS-a prošle godine, u standardnoj naučnoj proceduri, obeležili metalnim i plastičnim prstenovima i satelitskim odašiljačem.
U saopštenju se podseća da su brojni mediji prenosili priču o mladom orlu koji je odleteo sve do Sirije gde je uhvaćen i otet, da bi potom za njega bio tražen otkup.
Iz ruku otmičara spasilo ga je Libansko udruženje za zaštitu migratornih ptica, da bi više od pola godine proveo u njihovom prihvatilištu na severu Libana, a sve to vreme su trajali pregovori i pokušaji da se ptica spasi iz ratom zahvaćene zemlje.
Od svog povratka u Srbiju, Feliks je bio smešten u Prihvatilištu za zaštićene i strogo zaštićene divlje vrste u okviru Zoološkog vrta Palić gde se o njemu starao tim sačinjen od veterinara, biologa i stručnog osoblja koji godišnje oporavi i vrati u prirodu stotine divljih životinja.
Direktorka Zoo vrta Palić Sonja Mandić izjavila je da je Feliks u prihvatilište Zoo vrta stigao iscrpljen, nakon dugog transporta vojnim avionom, te da je prvih dana najveća briga bila da li će prihvatiti hranu i kako će reagovati posle svega što je preživeo.
"Pod budnim okom radnika vrta, svakodnevno su praćeni njegovo zdravstveno stanje, kondicija i ponašanje. Timaritelji su strpljivo isprobavali različite vrste hrane kako bi otkrili šta najviše voli i da bi što pre povratio snagu", rekla je Mandić.
Navodi se da je posle više od mesec dana nadzora, hranjenja i vežbe letenja u prostranoj volijeri, Feliks pokazao da ima dovoljno snage i da dovoljno dobro leti da bi mogao da se vrati u prirodu.
Feliks je još jednom pregledan, postavljeni su mu novi metalni i plastični nožni prstenovi koji služe za identifikaciju i ponovo mu je na leđa postavljen lagani telemetrijski uređaj.
Upravo pomoću ovog uređaja tokom prošle godine ornitolozi su iz dana u dan mogli da prate Feliksov let do Bliskog istoka.
Nakon svih obavljenih priprema, Feliks je 6. avgusta odnešen u prirodu, na teritoriju zaštićenog područja u blizini Subotice, odakle je poleteo, a njegovo kretanje biće praćeno.
U praćenje su uključeni i čuvari Javnog preduzeća "Palić-Ludaš" ukoliko bude bilo potrebe da se interveniše i na neki način pomogne ptici.
Istaknuto je da je složena i dugotrajna akcija spašavanja Feliksa veliki korak u zaštiti ove vrste koji je pokazao da je saradnja na međunarodnom nivou neophodna, da su zaštićene vrste širom sveta u fokusu i da ljudi imaju odgovornost da ih sačuvaju, posebno vrste poput krstaša, koje su malobrojne i ugrožene.
Njihova populacija u Srbiji ove godine broji 29 gnezdećih parova što je rezultat decenijskog programa oporavka i primene aktivnih mera zaštite.
"Ponosni smo na sve što je urađeno da bi Feliks sada ponovo bio u prirodi, na slobodi. Pokazali smo da je saradnjom raznih pojedinaca, aktivista, udruženja, institucija i kompanija moguće izvesti i najsloženije poduhvate kao što je oslobađanje ptice koja je krivolovljena i zatočena u zemlji gde su ratna dejstva u toku. Feliksu želimo da što pre ojača, preživi sve nedaće, osvoji svoju teritoriju i da ostavi potomstvo", kazao je izvršni direktor DZPPS-a Milan Ružić.
Iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode istakli su da je svako vraćanje divlje životinje u prirodu važan događaj na sistemskom, ekološkom i emotivnom planu, naročito kad se radi o retkim i ugroženim vrstama poput orla krstaša, a među njima posebno o jedinkama poput Feliksa.
Od 2017. godine, kada je postojao samo jedan par orlova krstaša na severu Banata, zahvaljujući brojnim aktivnim merama zaštite i pažljivom čuvanju, njihova populacija u srbiji se postepeno oporavlja.