Novo istraživanje
Zbog topljenja glečera, prete nam VULKANSKE ERUPCIJE?
Rezultati novog istraživanja ukazuju da bi topljenje glečera širom sveta moglo bi da pokrene dugo uspavane vulkane, koji se možda bude ispod leda.
Naučnici su, na Goldschmidt 2025 konferenciji u Pragu, ocenili da ova neočekivana vulkanska pretnja ne samo da predstavlja regionalne rizike, već bi mogla i da ubrza klimatske promene.
Goldschmidt konferencija je vodeća svetska konferencija iz oblasti geohemije i zajednički kongres Evropskog udruženja za geohemiju i Geohemijskog društva (SAD).
Rezultati nove studije otkrivaju da su masivni ledeni pokrivači potiskivali erupcije hiljadama godina, stvarajući podzemni pritisak. Ali kako ta ledena težina nestaje, može pokrenuti talas eksplozivnih erupcija, posebno na mestima poput Antarktika, istakli su naučnici na konferenciji.
Topljenje glečera može da oslobodi snažne vulkanske erupcije uklanjanjem težine koja drži magmu zarobljenu duboko pod zemljom, a Antarktik može da sadrži stotine ovih eksplozivnih tempiranih bombi, prenosi portal "Live Science".
Veza između povlačenja glečera i povećane vulkanske aktivnosti poznata je na Islandu još od 1970-ih, ali ovo je jedna od prvih studija koja istražuje ovaj fenomen u kontinentalnim vulkanskim sistemima.
Istraživači sa Univerziteta Viskonsin u Medisonu koristili su tehniku datiranje argonom i analizu kristala na šest vulkana u južnom Čileu, kako bi istražili uticaj napredovanja i povlačenje Patagonskog ledenog pokrivača, na ponašanje vulkana u prošlosti.
Preciznim datiranjem prethodnih erupcija i analizom kristala u eruptiranim stenama, tim je pratio kako težina i pritisak glečerskog leda menjaju karakteristike magme pod zemljom.
Istraživači su otkrili da je tokom vrhunca poslednjeg ledenog doba debeli ledeni pokrivač potisnuo količinu erupcija i omogućio da se veliki rezervoar magme bogate silicijumom akumulira 10-15 km ispod površine.
Kako se ledeni pokrivač brzo topio na kraju poslednjeg ledenog doba, nagli gubitak težine je doveo do opuštanja kore i širenja gasova u magmi.
Ovo nagomilavanje pritiska pokrenulo je eksplozivne vulkanske erupcije iz dubokog rezervoara, što je dovelo do formiranja vulkana.
"Kako se glečeri povlače zbog klimatskih promena, naši nalazi sugerišu da ovi vulkani nastavljaju da eruptiraju češće i eksplozivnije. Ključni uslov za povećanu eksplozivnost je početno veoma debeo glečerski pokrivač preko komore magme, a tačka okidača je kada ovi glečeri počnu da se povlače, oslobađajući pritisak - što se trenutno dešava na mestima poput Antarktika", rekao je Pablo Moreno-Jeger sa Univerziteta Viskonsin.
"Drugi kontinentalni regioni, poput delova Severne Amerike, Novog Zelanda i Rusije, takođe sada zahtevaju pažljiviju naučnu pažnju", naglasio je Moreno-Jeger.