London
Kopali temelj za neboder, iskopali ostatke bazilike stare 2.000 godina
Tokom radova na izgradnji novog nebodera u centralnom Londonu iskopani su ostaci rimske bazilike stare skoro 2.000 godina koja je nekada stajala u srcu rimskog grada Londiniuma.
Iskopavanja zgrade koja je bila predviđena za rušenje da bi se izgradio 32-spratni poslovni toranj otkrila su zidove i temelje bazilike od kremena, cigle i kamena, široke do jednog metra i duboke četiri metra.
Ono što je otkriveno su temelji dvospratne zgrade, veličine olimpijskog bazena. Izgrađena je između 78. i 84. godine posle Hrista, oko tri decenije nakon što su rimske legije izvršile invaziju na Britaniju i oko 20 godina nakon što su snage keltske ratničke kraljice Budike opljačkale prvobitno naselje Londinium.
Bazilika je bila deo foruma, društvenog, političkog i trgovačkog srca rimskog Londona. Veruje se da novootkriveni ostaci čine deo tribunala, uzdignutog područja foruma gde su političari i zvaničnici saopštavali odluke o upravljanju gradom.
Sofi Džekson iz arheološkog odeljenja Muzeja Londona nazvala je ovo "jednim od najznačajnijih otkrića" poslednjih godina koje je iskopano u najstarijoj četvrti Londona, Sitiju – finansijskoj četvrti, gde su moderni stakleni neboderi izgrađeni na ostacima viktorijanskih, srednjovekovnih i još ranijih struktura.
Dalje iskopavanje moglo bi da odgovori na intrigantna pitanja zašto je originalni forum korišćen samo 20 godina pre nego što je zamenjen mnogo većim, a koji je ostao u upotrebi sve do kolapsa rimske vladavine u Britaniji tri veka kasnije. Predmeti kao što su tableti za pisanje, olovke, čak i drevno smeće, mogu dati uvid u svakodnevni život rimskih Londonaca.
Izvođač radova Hertšten Propertis, koji je vlasnik lokacije i ima dozvolu za izgradnju novog poslovnog tornja, složio se da ostatke sačuva i uvrsti u završenu zgradu i ostavi ih na izložbi u centru za posetioce.
Graditelji nekretnina u Britaniji uvek moraju da se konsultuju sa arheolozima kao deo svog procesa planiranja, praksa koja je otkrila nalaze od saksonskog nakita do srednjovekovnih klizaljki do skeleta žrtava kuge iz 14. veka.