Bitna tema
Možda je vreme da razgovaramo o "PRLJAVOJ" strani veštačke inteligencije
Veštačka inteligencija (AI) brzo se razvija i postaje sve bolja u repliciranju ljudskih sposobnosti. Dok generativna AI može da vodi razgovore, stvara umetnička dela i replicira složene igre, nova studija istraživača sa Kineske akademije nauka i Univerziteta Rajhman u Izraelu upozorava na neželjenu posledicu ove tehnologije – ogroman rast elektronskog otpada.
Sa sve većim interesovanjem za generativne AI sisteme, predviđa se da bi do kraja ove decenije moglo doći do stvaranja dodatnih 1,2 do 5 miliona metričkih tona elektronskog otpada.
Studija se fokusira na velike jezičke modele (LLM), koji su osnova mnogih naprednih AI sistema. Iako ovi modeli donose mnoge koristi, zahtevaju ogromne resurse za obuku i rad, što uključuje značajnu količinu računarske opreme i infrastrukture. Ovo pokreće pitanja o održivosti i potencijalnom porastu elektronskog otpada.
"LLM modeli zahtevaju znatne resurse, što postavlja ključna pitanja o potrošnji energije i ugljeničnom otisku“, navode autori studije. Iako se prethodna istraživanja uglavnom bave energijom i emisijom gasova, fizički materijali i otpad često ostaju u drugom planu.
Studija, koju predvodi Peng Vang iz Kineske akademije nauka, predviđa različite scenarije u kojima bi e-otpad zbog generativne AI mogao porasti do 5 miliona tona između 2023. i 2030. godine.
Najagresivniji scenario predviđa da bi do kraja decenije godišnji otpad mogao dostići 2,5 miliona tona, što je ekvivalent tome da svaka osoba na planeti odbaci jedan pametni telefon.
Pored količine otpada, istraživači upozoravaju i na to da će e-otpad uključivati i opasne materijale, poput olova i žive.
Prošle godine, samo 2,6 hiljada tona elektronskog otpada poticalo je od AI tehnologije, ali ukupna količina elektronskog otpada već raste i očekuje se da će do 2030. godine dostići 82 miliona tona.
Studija je objavljena u časopisu "Nature Computational Science".