Biznis
19.03.2023. 22:05
R.E.

Bankrot banke

Uzroci i posledice kraha u Silicijumskoj dolini

silicijumska dolina banka
Izvor: Shutterstock

Pre četiri decenije, Banka Silicijumske doline (SVB) stvorena je u srcu regiona poznatog po tehnološkim firmama i startapima, kao saradnik svih onih koji su se zagrejali za uspeh u ovoj industriji. Organizacija sa sedištem u Kaliforniji postala je 16. najveća banka u SAD i bavila se finansijskim potrebama tehnoloških kompanija širom sveta, pre nego što je niz nesrećnih investicionih odluka doveo do njenog kolapsa.

Kao poželjna banka za tehnološki sektor, usluge ove banke bile su veoma tražene tokom godina pandemije. Početni tržišni šok početkom 2020. brzo je ustupio mesto zlatnom periodu za startape i etablirane tehnološke kompanije, pošto su potrošači mnogo trošili na gadžete i digitalne usluge.

Mnoge tehnološke kompanije koristile su usluge SVB-a da drže gotovinu koju su koristile za plate i druge poslovne troškove, što je dovelo do priliva depozita. Banka je iskoristila veliki deo depozita za investicije, kao što banke obično i rade.

Seme propasti posejano je kada je banka uložila veliku količinu sredstava u dugoročne američke državne obveznice, uključujući i one koje su podržane hipotekama. One su, prema tadašnjim procenama, bile najsigurnija opcija za investicije jedne banke te veličine.

Međutim, obveznice imaju obrnut odnos sa kamatnim stopama: kada stope rastu, cene obveznica padaju. Dakle, kada su Federalne rezerve počele brzo da povećavaju stope da bi se borile protiv inflacije, SVB-ov portfelj obveznica počeo je da značajno gubi na vrednosti.

Kada bi SVB mogla da drži te obveznice nekoliko godina do njihovog dospeća, onda bi dobila nazad svoj kapital. Međutim, kako su se ekonomski uslovi pogoršali tokom prošle godine, a kao posledica toga su posebno pogođene tehnološke kompanije, mnogi klijenti banke počeli su da izvlače svoje depozite.

Banka Silicijumske doline nije imala dovoljno novca pri ruci pa je počela da prodaje neke od svojih obveznica uz velike gubitke, zastrašujući investitore i kupce. Prošlo je samo 48 sati od trenutka kada je otkriveno da je prodala imovinu i njenog kolapsa.

Šta je izazvalo navalu na banku?

S obzirom na to da banke drže samo deo svoje imovine kao gotovinu, podložne su naletu potražnje klijenata.

Dok problemi Banke Silicijumske doline proizilaze iz njenih ranijih odluka o investiranju, lavina je pokrenuta 8. marta, kada je najavljeno prikupljanje kapitala od 1,75 milijardi dolara. Investitorima je rečeno da to treba da zapuši rupu uzrokovanu prodajom njenog portfelja obveznica sa gubicima.

Usledio je opšti haos.

"Odjednom su svi postali uznemireni što banci nedostaje kapitala“, kaže Fariborz Moširijan, direktor Instituta za globalne finansije, u intervjuu za "Gardijan“.

Kupci su postali svesni velikih finansijskih problema u Banci Silicijumske doline i počeli su masovno da podižu novac. Za razliku od maloprodajne banke koja se bavi manjim firmama i domaćinstvima, klijenti SVB-a su obično imali mnogo veće račune. To je značilo da je hajka na banku brzo dostigla kritičnu tačku.

Dva dana nakon što je objavila da će prikupiti kapital, kompanija vredna 200 milijardi dolara je propala, što je označilo najveći propast jedne banke u SAD od globalne finansijske krize, 2008. godine.

Da li ovo znači da se krećemo ka opštem krahu u bankarskom sektoru?

Ukratko, ne. Prvobitna zabrinutost da bi ovakav događaj u Kaliforniji mogao da izazove lančanu reakciju širom zemlje je obuzdana brzim odgovorom američke vlade, koja je garantovala sve depozite klijenata banke. Postojala je zabrinutost da ako ta garancija ne bude sprovedena, vlasnici SVB računa ne bi mogli da plate zaposlene, što bi izazvalo talase kroz privredu.

Vlade i regulatori širom sveta, uključujući Veliku Britaniju i Australiju, proveravaju da li su njihovi korporativni i bankarski sektori bili značajno izloženi uticaju SVB-a.

Dugoročno pitanje je da li je ranjivost SVB-a na rastuće kamatne stope preslikana i u drugim bankama, kroz prekomernu izloženost poslovanja padu cena obveznica.

Iako Moširijan kaže da ne misli da će se bankarski sistem uskoro raspasti, on napominje da su ljudi takođe na početku finansijske krize 2008. godine takođe smatrali da je kriza drugorazrednih hipoteka obuzdana, što očigledno nije bila.

Kako bi se suprotstavile riziku, Federalne rezerve su predstavile novi program koji omogućava bankama da pozajmljuju sredstva podržana državnim hartijama od vrednosti kako bi zadovoljile zahteve klijenata. Ovo je osmišljeno da spreči banke da budu prinuđene da prodaju državne obveznice koje su izgubile vrednost zbog rastućih stopa.

Postoje, međutim, neposrednije brige za tehnološki sektor.

SVB je dugo bila zadužena za Silicijumsku dolinu, podržavajući startape i druge tehnološke kompanije kojih se tradicionalne banke često klone. Poslednjih meseci, sektor se suočavao sa sve češćim otpuštanjem osoblja, usled pogoršanih ekonomskih uslova. U trenutku kada im je potrebna finansijska podrška, jedna od njihovih najvećih podrški je propala.

Vlast neće spasti SVB; ostaće urušena osim ako se ne pojavi kupac koji bi je vratio u život.

Na testu će ostati apetit za dalje povećavanje kamatnih stopa, ukoliko centralne banke širom sveta postanu zabrinute da problemi SVB-a ukazuju na širu slabost korporativnih bilansa uzrokovanu povećanjem kamatnih stopa.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Uvećan dug stanovništva bankama
kredit-svajcarci.jpg

Pozajmice, krediti...

13.01.2023. 11:57

Uvećan dug stanovništva bankama

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika u Srbiji na kraju 2022. godine iznosili su oko 3.345,3 milijarde dinara, što je za 0,1 odsto više nego u novembru, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Close
Vremenska prognoza
scattered clouds
25°C
16.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve