Gledali smo
"BLACK MIRROR": Već živimo u distopijskoj budućnosti koju je serija PROREKLA
Kada je debitovala 2011. godine, serija "Black Mirror“ je u samom startu, prema nekima, postala sinonim za mračnu viziju budućnosti, u kojoj tehnologija preuzima kontrolu nad ljudskim životima, a za druge samo duboka analiza sadašnjosti.
Od tada je prošlo četrnaest godina, svet se u tolikoj meri promenio da tehnološke inovacije beležimo na mesečnom nivou. Ono što smo u 2011. smatrali futurističkim izumima danas je normalnost.
Baš te iste godine kada je serija prvi put predstavljena javnosti, "Epl“ je lansirao "Siri“ – glasovnog asistenta baziranog na veštačkoj inteligenciji. Ovo je označilo početak široke upotrebe AI asistenata u pametnim telefonima i bio je ključan trenutak u popularizaciji glasovne interakcije sa uređajima.
Od tada do danas, ukorak sa stvarnošću, autori serije kroz autentične epizode, u formi kratkometražnih filmova, analiziraju, kritikuju i predviđaju naše živote. Kroz godine, mnoge epizode su se pokazale kao zapanjujuće precizne u predviđanju stvarnih naučnih i tehnoloških dostignuća. Koliko je zapravo serija "Black Mirror“ bila proročanski tačna govore pojedine epizode koje su s godinama postale poznate među ljubiteljima serija i simbol su ovog legendarnog ostvarenja.
Kao što je to slučaj sa svakim kvalitetnim ostvarenjem naučne fantastike, tako i u ovoj seriji tehnologija ostaje samo kao pozornica za mnogo dublju analizu društva. Kroz priče o budućnosti, autori glasno kritikuju sadašnjost. Tako u epizodi "Nosedive“ iz 2016. godine društvo funkcioniše na osnovu ocena koje ljudi međusobno daju jedni drugima, a te ocene direktno utiču na njihov status i mogućnosti u životu. Samo dve godine nakon emitovanja, Kina je počela da implementira sistem socijalnog kredita, koji prati ponašanje građana i nagrađuje ih ili kažnjava na osnovu njihove reputacije.
Takođe, svedoci smo zabrinjavajućeg trenda na društvenim mrežama u kojem ljudi uz pomoć veštačke inteligencije oživljavaju fotografije preminulih članova porodice. Pored sada već jednostavnog oživljavanja fotografija, danas postoje servisi poput "Re;memory“ koji omogućavaju kreiranje digitalnih avatara preminulih osoba, koristeći njihove podatke i snimke. Upravo identičan scenario su autori serije predvideli još 2013. godine u jednoj od svojih epizoda ("Be right back“).
Primera je još mnogo, kao što su roboti psi ili autonomna dostava paketa. Serija je nastavila da stiče popularnost zbog neverovatne sposobnosti da u narativu ode dovoljno daleko kako bi bila u okvirima naučne fantastike, a opet zastrašujuće istinito i blisko sa aktuelnim razvojem društva. Godina je 2025, veštačka inteligencija je postala sastavni deo naših života, toliko da uskoro možda nećemo moći da zamislimo svakodnevni rad bez nje, a "Black Mirror“ je još jednom, emotivnije nego ikada, poentirao poslednjom sezonom.
Nakon dve godine pauze, serija se vratila na "Netfliks“ sa sedmom sezonom, donoseći šest novih epizoda koje pre svega istražuju ljudsku prirodu i osećanja u svetu razvijene tehnologije. Kritičari i publika su uglavnom saglasni – ovo je jedna od najboljih sezona do sada. Sa izuzetkom dve epizode koje predstavljaju nastavke epizoda iz prethodnih sezona, autori su ponudili novu lepezu likova i priča koje jednako uspešno komuniciraju sa realnošću kroz klasičan okvir crnog ekrana, na kakav smo navikli u prethodnim godinama.
Kroz simbol koji sam naslov serije nosi, a to su ekrani svih uređaja koji nas okružuju, autori i u najnovijoj sezoni nude kreativan prostor u kome se ogleda sva problematika savremenog života. Međutim, za razliku od prethodnih sezona, sedma donosi znatno intimnije i toplije narative, pa tako istražuje duboke emotivne odnose – klasične ljubavne priče u okvirima tehnološki naprednog društva.
Kreator serije Čarli Bruker u novoj sezoni odlučuje se na svedeniji pristup u ocrtavanju distopijske vizije budućnosti ili možda ipak pronicljivije skice sadašnjosti. On sudbine običnih savremenih ljudi, čije univerzalne probleme delimo svi, samo simbolično stavlja u okvire naučne fantastike. Likovi sedme sezone "Black Mirror“ probleme poput siromaštva i bolesti pokušavaju da reše upotrebom savremene tehnologije i neočekivanim raspletima preispituju svrhu napretka civilizacije, podvlačeći najbitnije pitanje serije – koja je poenta napretka ako on nije u najboljem interesu čoveka?
Iako smo do sada navikli na otrežnjujući efekat serije "Black Mirror“, i nakon odgledane nove sezone još jednom smo se uverili zbog čega je ovo ostvarenje toliko značajno za televiziju, ali pre svega za sociološku analizu.
Priče koje posmatramo kroz nove epizode serije, kroz svaki narativ, kroz svaki lik, istovremeno osvetljavaju sadašnjost i upozoravaju na budućnost, onu blisku, koja će već do sledeće sezone ovog remek-dela verovatno biti deo zaboravljene istorije.