INTERVJU
MAJA ROGAN: "Prvo upoznajte svoju zemlju, a posle putujte gde god hoćete"
Maja Rogan je turistički vodič, publicista i pisac. Veliku životnu ljubav prema putovanjima pretvorila je u profesiju vodiča, a ljubav prema pisanoj reči odvela ju je na put književnosti gde je takođe postigla uspehe.
Novom zbirkom priča "Turistička burleska“ Maja Rogan opisuje neke od najzanimljivijih događaja sa putovanja, a u intervjuu za nedeljnik "Ekspres“ govori o spajanju literature i putovanja u jednu celinu koja život čini lepšim.
Kako biste predstavili svoju novu zbirku priča "Turistička burleska“?
"’Turistička burleska (Uspomene s tuđih putovanja)’ su priče iz turističke prakse kroz ironiju, humor i kritiku, pokazuju da turizam nije samo uživanje u lepim i novim destinacijama i da ništa nije onako kao što izgleda. Priče podstiču čitaoce da preispitaju svoje stavove, navike i motive prilikom putovanja i da ništa ne posmatraju ’crno-belo’. Nastojala sam da osluškujem goste, ali da ne sudim o postupcima tih ljudi koliko god su katkad delovali kao muve, a na sreću češće kao pčele koje na livadi punoj cveća sleću isključivo na cvet.“
Postoji li u ovoj zbirci neka priča koja Vam je posebno draga i zašto?
"Ne mogu da izdvojim nijednu priču, ma koliko one bile različite, one sve skupa čine jednu nerazdvojivu celinu.“
Kako se postaje turistički vodič i kada ste kod sebe otkrili ljubav prema putovanjima?
"Prvo je potrebna edukacija, zatim komunikativne sposobnosti, fleksibilnost, ljubaznost i ponovo ljubaznost u svakom slučaju, strpljenje i fizička spremnost. Ljubav prema poslu i ljudima se podrazumeva.“
Šta je najvažnije za jednog turističkog vodiča, da li je to poznavanje jezika, kulture i istorije u koju se putuje, osećaj za organizaciju ili sve to zajedno?
"Na ovo pitanje ću odgovoriti pričom iz ’Turističke burleske’ – ’Turistička hronika’.
’Televizijska ekipa postavlja pitanje studentima na Višoj turističkoj školi:
– Šta podrazumeva posao turističkog vodiča?
– Vodiči treba da pokazuju prirodne lepote, istorijske spomenike, muzeje u kojima se nalaze umetnička dela. Da pričaju o važnim istorijskim događajima. Treba da govore strane jezike i poznaju različite kulture. Da pričaju razgovetno i glasno. Da imaju široko obrazovanje. Komunikativne sposobnosti. Poznavanje tehničkih poslova oko organizacije. Brinu o dokumentima pri prelasku granice. Rešavaju probleme oko smeštaja. Daju savete gde gosti da menjaju novac. Gde se nalaze dobri restorani. Treba da ostavljaju utisak samouverenosti. Spremno da odgovaraju na postavljena pitanja.
Gase se televizijske kamere. Televizijska ekipa odlazi. Studenti ostaju sami.
Lepo su savladali gradivo. Teorija im dobro ide. Kako stvari stoje na terenu?
Šta u stvari turistički vodiči rade za svoje goste?
Prvo i osnovno, potrebno je poznavanje vremenskih prilika što podrazumeva natprirodne moći i pre objave u vestima i na internetu. Treba da oteraju kišu da gosti redom ne bi izgovarali čuvenu rečenicu: ’Gde baš sad da pada kiša, koji smo baksuzi!’
– Potrebno je pogoditi temperaturu po meri gosta, ali i vlažnost vazduha, ako može bez vetra.
– Shodno tome, treba pratiti raspoloženje gostiju nenapadno, bez preterivanja, da bi se izbegla dramatizacija.
– Pogoditi ukuse gostiju. Ko ima tu moć, pravi je primer dobrog vodiča. Šta to znači u praksi? Morate da znate gde su najbolja sniženja u gradu za cipele, odela, tašne, šminku...
– Najvažnije, turistički vodiči treba da voze autobus po potrebi, po mogućnosti avion, helikopter i da znaju da skaču padobranom.
Treba se prilagoditi gostu u zavisnosti od toga iz koje zemlje dolazi:
– Špancu reći da je Španija najbolja u fudbalu, čak i kada je titula prvaka sveta pripala npr. Nemcima;
– Italijanu da je italijanska kuhinja najbolja, da im Kinezi ne mogu ni prići;
– Grcima da će ova godina turistički biti najbolja za njih;
– Turcima treba reći da za mesec dana počinju pregovori o ulasku u EU;
– Skandinavcima da je ovde piće najjeftinije;
– Rusima da je skočila cena nafte i gasa na tržištu;
– Francuzima da svi kupuju originalne francuske parfeme;
– Nemcima da više nisu dosadni;
– Englezima da se strpe za koju godinu i biće bitni u Evropi;
– Australijancima da se njihov kontinent polako približava Evropi;
– Srbima da će Novak Đoković biti večito mlad i najbolji teniser na svetu;
– Bosancima da je njihov burek najbolji;
– Hrvatima da Hercegovci nisu na vodećim položajima;
– Slovencima da je ovde sve najjeftinije;
– Amerikancima da su pametniji od Evropljana;
– Japancima da Kina stagnira u razvoju;
– Kinezima ne treba reći ništa, treba ćutati, jer oni to već sve znaju.’“
Na osnovu Vaših priča 2018. godine napravljena je i pozorišna predstava. Recite nam nešto više o tome.
"Predstava na osnovu mojih tekstova je realizovana u produkciji Marije Gajić i u režiji Patrika Lazića. Nadam se da će se takvo iskustvo ponoviti sa novim pričama iz ’Turističke burleske’.“
Kako ste kao neko ko se bavi turizmom i to mu je profesija podneli pandemiju korone, zaključavanje i zatvaranje granica?
"Na ovo pitanje odgovaram pričom iz ’Turističke burleske’ u vreme kovida: ’Turistička jadikovka u doba korone.’
’Baš sam se uželela italijanskih turista i njihove radoznalosti, apsurdnosti, komentara posle ručka, nelogičnosti, teatralnosti, humora, čuđenja, humanosti i dobrote, kašnjenja, psovanja, rasprave, infantilnosti, pitanja na temu ljubomore, traganja za lepotom u okruženju, pevanja, prekidanja usred rečenice, genijalnosti i njihove jedinstvenosti.’“
Postoji teorija da mnogi Srbi obožavaju da putuju u inostranstvo, ali da malo toga znaju o lepotama svoje zemlje. Kakav je Vaš stav o tome?
"Putovanja treba da počnu obilaskom i upoznavanjem svoje zemlje sa svim prednostima i manama, zatim poseta zemljama u najbližem okruženju (ex-Yu republike), zatim klasična Grčka, klasična Italija, Beč, Istanbul. Tim redom treba da se ide. Posle toga gde god želite.“
Može li veštačka inteligencija da ugrozi klasična putovanja budućnosti?
"Za sada ne verujem, veštačka inteligencija ne pruža emociju apsurda, mirise, ukuse, dodire.“
Gde još niste putovali, a želeli biste?
"Nisam od onih koji misle da treba videti što veći broj zemalja. Broj nije bitan. Treba ići na mesta koja nam pružaju istinsku sreću i zadovoljstvo. Važnije je pokazati poštovanje prema različitim kulturama. Za sada Mediteran zadovoljava moje želje i potrebe i posle Mediterana Mediteran.“