"Maks"
Povratak u svet Dine
U surovoj borbi striming platformi u osvajanju tržišta, u nekom trenutku kvalitet je morao opet da postane glavni adut.
I uprkos tržištu koje je, poput zeca na trci pasa, nateralo sve glavne striming servise u sprint koji vodi direktno u vrtlog hiperprodukcije, glavne fabrike za proizvodnju filmova i serija shvatile su da publika ipak nagrađuje smislenu priču.
Kao pozitivan primer kreiranja sadržaja, a ne minuta, u prethodnom periodu nametnuo se “Maks“ (HBO).
Ponosna produkcija, koja stoji iza brojnih kultnih naslova kao što su “Žica“, “Sopranovi“, “Igra prestola“, odlučila je da povrati dominantan položaj na tržištu, koje je i rođeno u okviru prepoznatljivog HBO uvodnog kadra. Bez velike pompe i najave, serijom “Pingvin“, “Maks“ je uspeo da privuče pažnju i one mlađe grupe gledalaca, čiji senzibilitet je navikao na šarenije početne ekrane konkurentnih produkcija.
Ova serija upravo i predstavlja novu priču sa svim bitnim elementima stare škole. Ako već ne mogu da prodaju “Sopranove“ novoj publici, Pingvin koji neodoljivo podseća na Tonija Soprana, samo u ljubičastom automobilu, bio je idealan proizvod. Scenario, gluma, produkcija koja čuva stari krimi ton, urađeni su na vrhunskom nivou, što su i publika i kritičari u superlativu ispratili do poslednje epizode koja je prošle nedelje emitovana. Međutim, kako je sezona gledanja serija i filmova u jeku, tako je “Maks“ odlučio da na vrhu talasa koji je napravio “Pingvin“, bez vikenda pauze, nastavi u istom ritmu. I dok publika još sabira utiske od dešavanja sa ulica Gotama, već mora da se prebaci u univerzum Dine.
Posle dugog čekanja, još od spektakla godine koji je iznedrio film “Dina 2“, sa emitovanjem je konačno krenula serija “Dina: Proročanstvo“ o čuvenim sestrama istine ‒ Beni Džeserit.
Prepoznatljiv svet Dine iz pera Frenka Herberta sada dodatno možemo upoznati i to kakav je bio 10.000 godina pre radnje opisane sjajnim filmovima Denija Vilneva i rođenja Pola Atreida.
Uspeh filmova možemo sažeti samo u činjenici da su film gledali čak i tvrdi protivnici ovog žanra, i nisu samo gledali, već uzbuđeno čekaju poslednji nastavak trilogije. U međuvremenu, serija koja je rađena po knjizi “Sestrinstvo Dine“, koju su napisali Brajan Herbert i Kevin Anderson, pametno nudi razradu priče i objašnjenje kako je svet Dine postao onakav kako je opisan filmovima.
Pored pominjanja rata protiv pametnih mašina, koji je zauvek promenio ovaj univerzum, u seriji se detaljno obrađuje nastanak čuvenog sestrinstva, kao i uticaj koji je imalo na igru velikih porodica. Sva pitanja koja su ostala nepoznata i otvorena nakon gledanja filmova potencijalno mogu biti razrešena serijom. S obzirom na to da smo filmovima bili samo bačeni u nepoznati svet, koji nam se svakako svideo, sada ćemo istoriju tog sveta detaljnije upoznati.
Svet iz serije, iako se, delom, estetski oslanja na filmove već u prvoj epizodi koja je emitovana možemo uvideti da se univerzum umnogome razlikuje. Pored prisutnih prepoznatljivih jednoličnih tonova i boja, u seriji je ta lepeza malo proširena. Likovi, koji nisu deo sestrinstva, deluju modernije i šarenolikije, iako na prvo gledanje može negativno delovati fanovima, zapravo komunicira sa činjenicom da je radnja smeštena 10.000 godina pre rata na Arakisu.
U prvoj epizodi koja je emitovana, pored šest koliko se planira, samo smo upoznali veliki broj likova, i naslutili složen razvoj radnje u daljim dešavanjima. S obzirom na činjenicu da likova ima dosta, kao i porodica u okviru carstva, uključujući i sestrinstvo, prvom epizodom ponovo su odškrinuta vrata sveta Dine i deluje obećavajuće.
U glavnim ulogama su Emili Votson, Olivija Vilijams, Trevis Fimel, koga nismo u zapaženijoj ulozi gledali još od Ragnara iz “Vikinga“, Džodi Mej, Mark Strong, Sara Sofi Busnina, Džoš Hjuston, kao i drugi. Alison Šepker je glavna scenaristkinja i izvršna producentkinja, a Ana Ferster je izvršna producentkinja i režirala je više epizoda, uključujući prvu. S obzirom na to da je priča bazirana na ženskim likovima, pre svega sestrama Beni Dzeserit, autorski tim deluje logično. Među producentima je i pisac Brajan Herbert, sin autora čitavog univerzuma, čuvenog Frenka Herberta, koji i autor nastavka po kome je serija rađena.
Učestvovanje autora književnog dela i predstavnika porodice Herbert pozitivno govori o procesu nastanka serije, kao i o ozbiljnosti autorskog tima. Pored toga, format od šest epizoda ne ostavlja mnogo prostora da se priča razvodni i razvuče u nepregledan spisak epizoda. Kreiranjem sadržaja uprkos minutima koje tržište traži, “Maks“ odlučuje da ostane dosledan u pričanju priča, stvaranju kvalitetnog sadržaja i, verovatno podučeni iskustvom sa “Igrom prestola“, uključivanjem pisaca u okviru produkcije.