Svet
30.10.2024. 18:45
Marko R. Petrović

Bliski istok

Evropski novac za izraelski rat

1
Izvor: EPA / STR

U napadu Hamasa od pre godinu dana ubijeno je najmanje 1.200 Izraelaca, a stotine su uzete za taoce.

Izrael je odgovorio velikom vojnom kampanjom i koja je odskoro ušla u novu fazu, u kojoj je ubio najmanje 41.000 Palestinaca, dok se procenjuje da je ukupan broj žrtava čak četiri puta veći. I mada se ništa od ovoga ne dešava na evropskom tlu, otisci Evrope su i te kako vidljivi svuda okolo.

Povređujemo one kojima pomažemo

Evropski lideri nastavljaju da ekonomski i vojno pomažu Izrael, dok istovremeno šalju humanitarnu pomoć na privremeno okupirane palestinske teritorije, pomažući na taj način ljudima koje su povredile bombe koje su oni platili i sistem koji oni podržavaju.

Evropska unija je najveći davalac pomoći Palestini. Između 2014. i 2023. godine ona je poslala pomoć u vrednosti od oko 2,2 milijarde evra, a do oktobra 2023. godine dodatnu humanitarnu pomoć vrednosti 814 miliona evra.

Neprijateljstva, ograničen pristup, oštećena infrastruktura i izraelska naredba da se područje evakuiše, međutim, ozbiljno ometaju isporuku pomoći od koje zavisi spasavanje života ljudi u Gazi.

Čak i kada evropska pomoć stiže do Palestinaca, ona je više puta “izbrisana“ od strane snaga koje Evropa sufinansira. Pošto je otprilike 60 odsto Gaze uništeno, 90 odsto stanovništva je raseljeno iz svojih domova. Od zgrada čiju je izgradnju finansirala EU na Zapadnoj obali, izraelske snage srušile su gotovo 10 odsto.

1
Izvor: ANSA / ALESSANDRO DI MEO

Istovremeno, zemlje članice Evropske unije su, posle Sjedinjenih Američkih Država, drugi najveći snabdevač Izraela oružjem, municijom, oruđima i komponentama za vojna vozila.

Samo Nemačka je “zaslužna“ za oko 30 odsto izraelskog uvoza oružja između 2019. i 2023. godine. Od 2014. godine Nemačka i Francuska izdale su izvoznih dozvola za Izrael u vrednosti od između 2,2 i 2,5 milijardi evra, zajedno sa drugim velikim snabdevačima uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Italiju, Rumuniju i Češku Republiku.

Evropski izvoz vojnih sredstava u Izrael je verovatno veći od onoga što zvanične brojke prikazuju, s obzirom na to da se oružje iz Evrope neretko do Izraela ne transportuje direktno, već posredno preko SAD.

Evropljani se stoga pitaju kako to njihove vlade tvrde da se zalažu za mir dok istovremeno potpiruju konflikt. Jedno istraživanje iz aprila 2024. godine pokazuje da najmanje polovina glasačkog tela podržava zabranu trgovine oružjem sa Izraelom.

Oružje “pod vatrom“

Pritisak javnosti počeo je da utiče na prodaju oružja širom kontinenta.

Ujedinjene nacije su još u februaru pozvale na stopiranje isporuka oružja Izraelu, NVO su podnele tužbu protiv nemačke vlade tražeći da suspenduje izvozne dozvole, a francuski predsednik nedavno je pozvao da se prekine naoružavanje Izraela. Italija i Španija odlučile su da prestanu da prodaju oružje Izraelu posle 7. oktobra, iako je Italija nastavila da ispunjava prethodno sklopljene ugovore.

Sud u Holandiji je još u februaru naložio da se prekine prodaja delova za lovce F-35 Izraelu, a u septembru je Ujedinjeno Kraljevstvo suspendovalo 30 od 350 dozvola za izvoz oružja.

I Belgija je sprovela restrikcije u prodaji oružja, zagovarajući širok embargo u okviru Evropske unije, Nemačka je, tako izgleda, pauzirala izvoz oružja u Izrael od početka 2024. godine, iako zvanično negira bilo kakve promene u politici.

Nedavna eskalacija u Libanu i Iranu je, takođe, doprinela da dođe do promene stava među evropskim liderima.+

Ministri spoljnih poslova Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Nemačke pozvali su na momentalnu obustavu vatre u Libanu, zajedno sa komesarom Evropske unije za spoljnu politiku Žozepom Boreljom, koji je prethodnih meseci žešće kritikovao Izrael.

Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija nedavno je bilo zabranjeno da uđe u Izrael nakon što je u više navrata žestoko osudio izraelsku vojnu akciju u Gazi.

Uprkos tome, tekući dispariteti u stavovima Evrope o ratu i dalje odlažu konkretnije akcije.

Trgovina kao poluga

I dok je evropska vojna podrška smrtonosna, svaki jaz koji bi embargo na oružje iz Evrope mogao ostaviti lako može da bude popunjen nepokolebljivom podrškom Sjedinjenih Američkih Država. Ali Evropska unija ima neiskorišćenu alatku kojom može da utiče na Izrael ‒ trgovinu.

Samo u 2022. godini obim razmene roba i usluga između Evropske unije i Izraela iznosio je 46,8 milijardi evra. Ovo reguliše zona slobodne trgovine između država EU i Izraela, uspostavljena Sporazumom o pridruživanju između EU i Izraela 2000. godine.

Evropska unija više uvozi iz Izraela nego što u njega izvozi, što se odrazilo trgovinskim deficitom od 5,2 milijarde evra u 2022. godini. Međutim, dok je Evropska unija za Izrael najveći trgovinski partner, Izrael je za EU tek 25. trgovinski partner, na kojeg otpada oko 0,8 odsto ukupne trgovine u Evropskoj uniji. Evropa se, međutim, oslanja na izraelsku tehnologiju, koja se posebno koristi u bezbednosne i vojne svrhe.

Prebacivanje na druge spoljnotrgovinske partnere, kao što je Evropska komisija ranije uradila, omogućilo bi Evropskoj uniji da smanji svoju zavisnost od kontroverznih partnera poput Izraela. Sporazumi o pridruživanju sa EU takođe uključuju klauzulu o ljudskim pravima koja omogućava stranama da suspenduju sporazume kada se zabeleže kršenja ljudskih prava, iako nikada nije korišćena.

Iako je potpuna suspenzija sporazuma malo verovatna, čak i sama pretnja da bi do toga moglo da dođe ima određeni uticaj. Zemlje koje su pretile obustavom prodaje oružja “imale su neke negativne efekte na trgovinu“, rekli su ekonomisti Amr Algarhi i Konstantinos Lagos sa Univerziteta Šefild Halam.

“Evropska preduzeća dvaput razmišljaju o pokretanju novih poduhvata sa izraelskim firmama zbog pritiska javnosti i zabrinutosti zbog nestabilnosti regiona“, ocenili su oni za The European Correspondent.

Neiskorišćeni potencijal

Izraelska ekonomija je ranjivija nego pre godinu dana, s obzirom na velike gubitke koje beleže privredne grane poput turizma i na značajan pad rasta BDP-a. Bez održive trgovine, finansiranje skupog rata biće veoma teško.

Obustavljanje trgovine sa Evropskom unijom pogodilo bi izraelsku ekonomiju tamo gde bi joj nanelo najviše štete: u sektoru odbrane i tehnologije. Ove industrije porasle su od 7. oktobra, čineći gotovo polovinu onoga što Izrael prodaje drugim zemljama, prema ocenama Algarhija i Lagosa.

Ova koncentracija na tehnologiju predstavlja izvestan rizik. Suspenzija Sporazuma o pridruživanju zaustavila bi doprinose Evropske unije izraelskim vojnim istraživanjima i sprečila Izrael da dobije 67 milijardi dolara potrebnih da vodi rat i sledeće godine. Čak i sa ogromnim američkim paketom pomoći od 14,5 milijardi dolara, Izrael i dalje ne bi ispunjavao taj cilj.

Šta dalje?

Međunarodni i unutrašnji pritisak opozicije u Izraelu su fragmentirani i nedovoljni da dovedu do trajnog okončanja neprijateljstava.

Nedavni protesti širom države i štrajkovi u Izraelu nisu proizašli iz zajedničkog neodobravanja velikih troškova koje vlada izdvaja kako bi vodila rat, već iz frustriranosti nesposobnošću vlade da spase izraelske taoce iz Gaze, ocenili su izraelski eksperti Asaf Bondi i Džonatan Preminger.

Dok će smanjenje javne potrošnje uticati na pristalice Netanjahuove desničarske koalicije, opoziciju u velikoj meri pokreće pitanje talaca, a ne ekonomska zabrinutost. Sa fragmentiranom opozicijom, malo je verovatno da će unutrašnja opozicija promeniti tok izraelskog rata.

Strani akteri, međutim, imaju ozbiljnije poluge: “Održavanje sadašnjeg nivoa vojnih operacija, bez pomoći SAD ili EU, pravi je izazov“, kažu Algarhi i Lagos.

Komentari
Dodaj komentar
Close
Vremenska prognoza
clear sky
6°C
08.02.2025.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve