Svet
20.02.2022. 16:05
Milan Mišić

Udar na Londongrad

Ko će biti na novom spisku za britanske sankcije?

sankcije Rusiji
Izvor: Shutterstock

Kao navodni "stubovi podrške Putinovom režimu", na meti su bili i pre osam godina, ali mere koje su tada preduzete nisu im mnogo naudile. Sada očekuju drugi udar koji će, kako se najavljuje, biti žešći od svih pređašnjih, mada upućeni strahuju da će to biti samo repriza već viđenog.

Reč je o ruskim magnatima koji su dobar deo svog bogatstva "parkirali" u Ujedinjenom Kraljevstvu, mahom u Londonu, na tamošnjoj berzi ili u nekretninama u otmenim četvrtima prestonice koja je, zbog njihovog velikog prisustva, u medijima dobila nadimke "Londongrad" i "Moskva na Temzi".

London, gde je danas gotovo svaki treći stanovnik rođen izvan Ujedinjenog Kraljevstva, vekovima je doduše privlačio bogate strance i pružao im dobrodošlicu, bilo da je reč o američkim bankarima, arapskim šeicima ili profiterima iz "jedne zemlje sa dva sistema".

Gosti iz Rusije su, međutim, relativno novi fenomen. Poznati kao "oligarsi", ova nova klasa tajkuna i poslovnih magnata London zaposeda već tri decenije, od raspada Sovjetskog Saveza početkom poslednje decenije prošlog veka kada je ekonomski bankrotirani socijalizam zamenjen divljim kapitalizmom.

U kome su oni, u dosluhu sa vlastima, haotičnu tranziciju iskoristili da se obogate brzinom nezabeleženom u istoriji – da doslovno "preko noći" postanu dolarski milijarderi. Njihov status u Ujedinjenom Kraljevstvu i njihovo bogatstvo u fokus su dospeli u kontekstu aktuelne krize izazvane prisustvom više od stotinu hiljada ruskih vojnika na ruskoj strani granice sa Ukrajinom, uz svakodnevna podsećanja da je svrha te sile, izostanu li ustupci koje, u formi "crvenih linija", Moskva traži od Amerike i geopolitičkog Zapada u celini – okupacija Ukrajine.

Liz Tras, šefica diplomatije Ujedinjenog Kraljevstva, u nedavnoj izjavi najavila je usvajanje novih zakona koji bi, u slučaju da se strepnje o ruskoj agresiji obistine, omogućili uvođenje dosad najoštrijih sankcija prema „širokom opsegu pojedinaca i poslovnih entiteta povezanih sa Kremljom“. Odredbe predloženih zakona, između ostalog, vlasti Ujedinjenog Kraljevstva ovlašćuju da sankcionišu svaku kompaniju koja je na bilo koji način povezana sa ruskom državom, uz blokadu imovine onih koji ih kontrolišu i istovremenu zabranu ulaska u zemlju. Ova izjava bila je adresirana na Moskvu, odakle je brzo uzvraćeno, komentarom spoksmena ruske vlade Dmitrija Peskova, koji je rekao da je u pitanju "otvoreni napad na biznis" i "razlog za ozbiljnu brigu međunarodnih finansijskih struktura".

Najava novih mera podsetila je na stare, donete 2014, posle ruske aneksije Krima, strateškog poluostrva na jugu Ukrajine sa komplikovanom istorijom. Tada je sankcionisano 180 pojedinaca i 48 firmi, što međutim nije donelo neku bitnu pomenu u (obostranoj) ljubavi ruskih oligarha i britanske države.

Ruski biznismeni su, naime, nastavili da iz Londona kupuju britanske i evropske kompanije: prema podacima koje je nedavno izneo američki poslovni dnevnik "Volstrit džornal", za te poduhvate je tokom prošle godine potrošeno 28,2 milijardi dolara (poređenja radi, oligarsi su na Starom kontinentu najviše investirali 2007 – 152 milijarde).

Perionica ili sušionica Ozbiljan problem sa ovim brojkama je, međutim, metodologija kojom se do njih došlo: prema važećim pravilima, kao ruski se ne smatra kapital koji je pre toga bio registrovan negde drugde (uključujući i "poreske rajeve"), tako da su zvanični bilansi u ovom pogledu znatno skromniji od stvarnih.

"Transparensi internešenel", međunarodna nevladina organizacija sa sedištem u Berlinu koja prati globalnu korupciju, evidentirala je dve milijarde dolara investiranih u londonske nekretnine, čiji su titulari kompanije iz poreskih rajeva za koje se osnovano sumnja da su im vlasnici ruski oligarsi. Prema jednom izveštaju Obaveštajnog komiteta Parlamenta iz 2020. na koji se poziva „Džornal“, London u suštini nije „perionica“ sumnjivog ruskog novca, koliko je njegova „sušionica“, jer samo dovršava ono što je u poreskim rajevima već obavljeno.

Francuski ekonomista Toma Piketi, autor već antologijske knjige „Kapital u 21. veku“, procenjuje u tekstu o „kapitalu u Rusiji“ objavljenom u aprilu 2018, da je ukupan iznos novca na inostranim računima bogatih Rusa veći od BDP-a Rusije (koji se procenjuje na nešto manje od hiljadu i po milijardi dolara). "Ti ruski bogataši", napisao je Piketi, "žive između Londona, Monaka i Moskve. Neki od njih nikad nisu napustili Rusiju, ali je kontrolišu preko svojih inostranih entiteta".

Po ovom profesoru, "mnogobrojni posrednici i zapadne firme u ovom procesu su pokupili značajne mrve", a Piketijev zaključak je da "zloupotreba ovih fondova nema presedana u istoriji".

U slučaju Velike Britanije, taj novac je povezan i sa konkretnim ličnostima koje su u dobroj meri integrisane u sisteme kako Rusije tako i Britanije. U London su se doseljavale na osnovu "investitorskih viza" koje su im omogućavale i trajne radne i boravišne dozvole. Privlačnost britanske prestonice uz to je ojačana pravnom sigurnošću ("vladavinom prava") i podržana armijom izuzetno kvalifikovanih advokata, bankara, finansijskih i poslovnih savetnika koji su im na raspolaganju u procesu "odomaćenja" u Londonu i uključenja u britansko društvo.

Sankcije Rusiji
Izvor: Shutterstock

Pored toga što postaju vlasnici luksuznih nekretnina i što im investitorske vize omogućavaju boravak u Ujedinjenom Kraljevstvu bez ograničenja, neki ruski oligarsi su dodatnu pažnju privukli i svojim nesvakidašnjim ulaganjima kao što je kupovina fudbalskog kluba Čelsi od strane Romana Abramoviča ili investicije Evgenija Lebedeva u dva britanska ("Ivning standard" i "Indipendent") dnevna lista (i jedan ruski: "Novaja gazeta").

Poseban vid veza sa zemljom domaćinom je i školovanje njihove dece na prestižnim britanskim univerzitetima. A ono što se ređe pominje, to je da je novac ruskih oligarha trošen u Londonu tokom minule tri decenije bio i faktor ukupnog britanskog prosperiteta. Novi spiskovi Na spisku 180 pojedinaca koji su sankcionisani 2014. posle aneksije Krima su i trojica oligarha koji su, po proceni londonskog "Gardijana", veoma bliski sa Putinom. To su Jurij Kovaljčuk (procenjeno bogatstvo: 4 milijarde dolara), Arkadij Rotenberg (3 milijarde), Nikolaj Šamolov (dve milijarde), kao i trojica sadašnjih i bivših državnih funkcionera: bivši oficir KGB-a Sergej Čemezov (3 milijarde), sekretar Ruskog saveta bezbednosti Nikolaj Petrušev (2 milijarde) i šef FSB-a (Federalne službe bezbednosti) Aleksander Bortnikov.

Ko će biti na novom spisku za britanske sankcije zasad se ne pominje, ali se na drugoj strani već uveliko sumnja u delotvornost tih mera, s obzirom na to da je zaštita anonimnosti investitora u korenima britanskog pravnog sistema, što precizno utvrđivanje porekla i obima "prljavog" novca i njegovo nezakonito pretvaranje u onaj legalni čini neizvodljivim bez saradnje kako Rusije tako i zemalja u kojima se troši ili oplođava. Nije zanemarljiva ni činjenica da su Britanci bili ti koji su, od kolapsa svoje kolonijalne "imperije u kojoj sunce nikad nije zalazilo", bili glavni promotori labave regulative u svetskim finansijama – i od toga profitirali, pa bi demontaža postojećeg sistema bila ravna sečenju grane na kojoj se već dugo udobno sedi. Zbog toga je i samo identifikovanje ruskog novca u britanskom sistemu "nemoguća misija", citira "Gardijan" Prema Siku, profesora računovodstva na Univerzitetu Šefild.

"Ruskim oligarsima su na raspolaganju velike knjigovodstvene firme koje ih savetuju gde i kako svoj novac da deponuju, sakriju ili zamaskiraju." Malo je dakle verovatno da će London, kako zbog sopstvenih interesa tako i zbog logističkih teškoća, bespogovorno slediti Vašington, gde se najavljuje da bi dodatne sankcije mogle da budu uvedene čak i protiv ruskog predsednika direktno, a svakako protiv onih koji su u njegovom neposrednom okruženju.

Kako najavljuje "Forbs", pedantni evidentičar globalnih tajkuna, glavni kriterijum Bele kuće biće koliko pojedine ličnosti iz Putinovog kruga utiču na donošenje odluka, pogotovo onih koje doprinose "destabilizujućim" aktivnostima središta vlasti u Rusiji.

"Forbs" podseća da su sankcije koje su od strane SAD zavedene 2014. i 2018. bile delotvorne i prognozira da bi na novoj kaznenoj listi mogle da budu i neke ličnosti koje su dosad bile pošteđene kaznenih mera na obe strane Atlantika. To su pre svega Roman Abramovič, svakako jedan od najpoznatijih ruskih oligarha, čije se bogatstvo procenjuje na 13,8 milijardi dolara. Kao razlog zbog kojeg je dosad bio pošteđen navodi se njegovo prijateljstvo sa Ivankom Tramp, ćerkom bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa, i njenim suprugom Džaredom Kušnerom, koji je bio moćna ličnost Trampovog okruženja. Novo ime na novom spisku prema "Forbsu" bi mogao da bude i Ališer Usmanov (16,4 milijardi), koji je kao i Abramovič ljubitelj fudbala (neko vreme je imao 30 odsto vlasništva u Arsenalu), dok se kuća koju poseduje u Londonu procenjuje na blizu 300 miliona dolara. Kao treće ime na novom spisku za sankcionisanje "Forbs" navodi Leonida Mikelsona (28,1 milijardi) koji je u biznisu sa prirodnim gasom i koji je poslovni partner Genadija Timčenka, oligarha koji je pod američkim sankcijama još od 2014.

 

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Velika Britanija pooštrava sankcije protiv Lukašenka
Aleksandar Lukašenko

Ništa novo

09.08.2021. 14:51

Velika Britanija pooštrava sankcije protiv Lukašenka

Velika Britanija je uvela sankcije na izvoz kalijuma i naftnih derivata iz Belorusije kako bi izvršila pritisak na predsednika Aleksandra Lukašenka, pokušala da umanji prihode države i izoluje njegove bliske saradnike.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
3°C
20.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve