Svet
18.11.2026. 16:21
Beta-AP

Odlučujući trenutak

Konferencija UN razmatra pravila za smrtonosno oružje zasnovano na AI

dron
Izvor: Shutterstock

Ove sedmice predstoji odlučujući trenutak kada je reč o robotima i dronovima-ubicama, dok su predstavnici vlada u ponedeljak intenzivirali raspravu i mogli bi da odluče da li će pokrenuti pregovore o uspostavljanju pravila za upotrebu tih smrtonosnih mašina, ili ne.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš (Guterres), kao i razne organizacije za zastupanje određenih interesa, predstavili su ovo pitanje kao egzistencijalnu debatu. Da li treba dozvoliti robotima da ubijaju i da li ljudi moraju da zadrže određeni nivo kontrole i odgovornosti za upotrebu smrtonosnih autonomnih sistema naoružanja?

Aktivisti navode da su naoružani dronovi, sposobni da samostalno napadaju ciljeve, već korišćeni u pojedinim slučajevima u zonama sukoba, poput Ukrajine i Bliskog istoka, ali da još uvek nije došlo do njihove masovne primene.

Zastrašujući scenariji, poput onih u kojima naoružani dronovi izmiču kontroli i sa apsolutnom preciznošću likvidiraju civile, godinama su prisutni u raspravama o robotima-ubicama. 

Međutim, ti razgovori do sada nisu rezultirali nikakvim međunarodnim ograničenjima.

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Rusija, dugogodišnji rivali, žele da spreče uvođenje ograničenja koja bi ih onemogućila u razvoju i raspoređivanju moćnih novih sredstava u okviru tehnološke trke u naoružanju, i to u trenutku kada veštačka inteligencija uzima zamah i menja vojne strategije.

Zagovornici donošenja pravila za oružje zasnovano na veštačkoj inteligenciji ističu da je vreme od ključnog značaja.

"Nalazimo se u prelomnoj tački, u fazi eksperimentisanja. Viđamo pojedinačne slučajeve ovde-onde, ali još uvek nemamo potpunu operativnu primenu", rekla je Ana Hehir (Anna), rukovodilac za upravljanje vojnom veštačkom inteligencijom u organizaciji Institut za budućnost života (Future of Life Institute). 

"Biće mnogo teže uvesti regulativu i postaviti pravila kada ovi sistemi već budu u upotrebi dugi niz godina", ocenila je ona.

To pitanje dolazi u žižu interesovanja u sedištu UN u Ženevi, gde će se na sedmoj konferenciji posvećenoj Konvenciji o određenom konvencionalnom oružju razmatrati pokretanje pregovora o regulisanju robota-ubica.

Zagovornici postizanja sporazuma priznaju da postoje snažni otpori, ali ukazuju na presedan - vlade su već postigle dogovor o regulisanju lasera ​​koji izazivaju slepilo. Većina zemalja podržava njihovo ograničavanje. 

Rok koji je ove godine postavio Gutereš za početak razgovora o regulativi dao je ovom pitanju hitnost, ali neke vodeće vojne sile pokazuju oklevanje.

Prošlog meseca, sedam zemalja - Austrija, Belgija, Brazil, Irska, Meksiko, Novi Zeland i Panama - podnelo je predlog za pokretanje pregovora o novom, pravno obavezujućem sporazumu o autonomnom oružju na ovoj konferenciji.

Različite strane pripremale su se za diplomatsko odmeravanje snaga.

"Stop robotima ubicama" (Stop Killer Robots), grupa koja se zalaže za ovo pitanje, navodi da 130 zemalja podržava uvođenje novih međunarodnih pravila za ove sisteme naoružanja.

Aktivisti su pokrenuli kampanju putem oglasa na ulicama i u metrou u Berlinu, Londonu i Parizu, ističući podršku javnosti za ograničavanje "robota ubica".

U knjizi objavljenoj u maju, poglavar Rimokatoličke crkve, papa Lav XIV je osudio "kulturu moći" koja pokreće trku u razvoju veštačke inteligencije, posebno u pogledu stvaranja sve sofisticiranijih metoda ratovanja na daljinu.

Papa je naglasio da je nedopustivo prepustiti odluke o životu i smrti sistemima veštačke inteligencije koji funkcionišu na daljinu.

Prema pravilima konvencije, odluke se moraju donositi konsenzusom. To znači da svaka pojedinačna zemlja može da spreči postizanje sporazuma.

Još jedna sporna tačka je vremenski okvir koji će pregovaračima biti na raspolaganju za usaglašavanje teksta sporazuma.

Uoči konferencije, humanitarne organizacije i aktivističke grupe izrazile su zabrinutost da bi Rusija mogla da primeni taktiku kojom bi usporila, ili čak potpuno zaustavila, napredak ka pokretanju zvaničnih pregovora.

"Rusija pridaje veliki značaj uspešnom ishodu konferencije i postizanju obostrano prihvatljivih dogovora koji će doprineti jačanju Konvencije o nehumanom oružju i njenoj daljoj univerzalizaciji", rekla je nedavno portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Moskva želi da se prvo reše "organizaciona pitanja" i zalaže se za proces koji će biti "oslobođen politizacije", dodala je ona. 

"Smatramo preuranjenim tvrditi da je navodno došlo vreme za razvoj restriktivnih ili zabranjujućih mera koje se tiču takvih sistema", rekla je Zaharova.

Konferencija UN traje od 16. do 20. novembra.

Komentari
Dodaj komentar
Close
Vremenska prognoza
thunderstorm with rain
14°C
18.11.2026.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve