Mediteran, pa ostalo
Migrantske rute smrti
Od 2014. do 25. septembra 2024. više od 30.000 ljudi je ili poginulo ili nestalo u vodama zapadnog, centralnog i istočnog Mediterana, pokazuju podaci Međunarodne organizacije za migracije (IOM). I mada je broj nestalih i poginulih migranata širom glavnih migrantskih ruta u Africi i Aziji između 2022. i 2023. godine porastao, Mediteran i dalje ostaje najopasnije mesto za izbeglice koje beže od ratova, progona i ekonomskih problema u rodnim zemljama.
Ovako veliki broj je najpre posledica velikih migracijskih pokreta tokom 2015. i 2016. godine. Samo na te dve godine na ovoj ruti "otpada" gotovo 30 odsto smrti migranata u periodu od 2014. do 2022. godine.
Broj incidenata koji su se dogodili prilikom prelaska pustinje Sahare, a kojih je bilo 6.316 u proteklih deset godina, povezan je sa ovim pokretima. U istom periodu od deset godina, na američko-meksičkoj granici zabeležen je "samo“ 5431 incident koji je za posledicu imao smrt ili nestanak migranata.
Ovaj broj, međutim, ne predstavlja kompletnu sliku, već pre svega pokazuje minimalnu procenu ukupnih slučajeva na osnovu onih koje su prijavile povezane vlade, mediji i NVO, kao i na osnovu istraživanja migracija, a u nekim regijama i na osnovu terenskog rada samih predstavnika IOM.
Metodološki opseg IOM obuhvata "smrt migranata koji umiru u saobraćajnim nesrećama, brodolomima, nasilnim napadima ili zbog medicinskih komplikacija tokom putovanja. On takođe uključuje i broj leševa pronađenih na graničnim prelazima koji su kategorisani kao tela migranata, a na osnovu stvari i/ili karakteristika smrti".
Smrti u pritvoru, izbegličkim kampovima ili smeštaju, nakon deportacije i interno raseljenih lica su isključene.
NAJOPASNIJE MIGRANTSKE RUTE
Minimalna procena broja smrtnih slučajeva i nestanaka migranata na glavnim migrantskim rutama 2014–2024.
Granica SAD i Meksiko 5431
Atlantik (ka Kanarskim ostrvima) 4828
Sahara 6316
Mediteran 30.354
Avganistan – Iran 3092
Istočna ruta (ka/od istoka do Roga Afrike) 2116
UZROCI SMRTI MIGRANATA (u procentima)
Davljenje 52
Udes/smrt u vezi sa opasnim transportom 13
Nasilje 10
Teški uslovi, nedostatak skloništa, vode, hrane 8
Bolest/nedostatak medicinske nege 6
Ostalo/nepoznato 11
SKOK BROJA PRISILNO RASELJENIH
Vrsta 1952 2022**
Izbeglice 2 30,5
Palestinske izbeglice 0,9 5,9
IDP / 57
Tražioci azila / 6,1
Drugi problem / 5,8
Apatridi / 4,4
Ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita / 5,3
*izbeglice u nadležnosti UN; interno raseljena lica (IDP) tražioci azila i drugi kojima je potrebna pomoć
**u milionima
INTERNO RASELJENI*
Zbog ratova i nasilja
Sudan 6,04
Kongo 3,77
Palestina 3,44
Mjanmar 1,3
Etiopija 0,79
Zbog prirodnih nepogoda
Kina 4,7
Turska 4,05
Filipini 2,59
Somalija 2,04
Bangladeš 1,79
*u milionima
BROJKE I PROCENE
114 miliona prisilno raseljenih ljudi bilo je u 2022. godini, dok ih je 70 godina ranije bilo svega 2,8 miliona
115 miliona ljudi, prema proceni IOM, 2023. godine nije moglo da se vrati kući
130,8 miliona prisilno raseljenih ljudi i ljudi bez državljanstva biće, prema procenama UNHCR, do kraja 2024. godine