Svet
06.03.2023. 18:00
R.E

SAD i Kina

Rat satelitima u niskoj orbiti Zemlje

Svemir, Zemlja, satelit
Izvor: Shutterstock

Laserski zrak je zaparao crnilo svemira i pogodio je satelit sa kineskom zastavom koji se kretao niskom Zemljinom orbitom. Ispaljen je iz američkog satelita. Na drugom kraju iste orbite još jedan napad, ali uloge su zamenjene. Meta je satelit sa zastavom SAD, a laserski zrak je ispaljen sa kineskog satelita. Zvuči kao scena iz naučnofantastičnog filma?

Ono što je do pre koju godinu izgledalo kao ozbiljna naučna fantastika i što smo mogli da gledamo samo u filmovima ovog žanra, ovih dana postaje realnost.

U nisku orbitu Zemlje poslato je na hiljade satelita. Najviše njih je lansirano u okviru "Starlink“ satelitske konstelacije kompanije "Spejs iks“ koja je u vlasništvu milijardera i najbogatijeg čoveka na svetu Ilona Maksa.

U ovom trenutku "Starlink“ ima više od 3000 satelita u niskoj orbiti Zemlje. Plan kompanije "Spejs iks“ je da do 2027. godine poveća taj broj na 12.000, a koju godinu kasnije da u niskoj orbiti Zemlje rasporedi čak 30.000 satelita.

Ovaj plan, kao i činjenica da Pentagon ima ugovor sa kompanijom, na osnovu kog može da joj naredi da "aktivno gađa i uništava ciljeve u svemiru“, zabrinuli su Kinu. Zbog toga je ova zemlja užurbano radila na svom svemirskom programu i uskoro bi mogla da pošalje 13.000 internet satelita u nisku orbitu Zemlje i na taj način ugrozi dominaciju "Starlinka“.

Tim kineskih naučnika koji predvodi vanredni profesor na Univerzitetu svemirskog inženjerstva Kineske oslobodilačke armije Sju Can želi da to učini "pre nego što ’Starlink’ bude završen“.

"Lansiranje satelita garantovalo bi da naša država ima svoje mesto u niskoj orbiti Zemlje“, saopštio je tim profesora Sju Cana.

U saopštenju se dodaje da bi ovo lansiranje sprečilo "Starlink“ da preventivno zauzme sva raspoloživa mesta u niskoj orbiti Zemlje.

Ovaj projekat ima kodno ime GV i nije baš najjasnije šta ova slova označavaju. Ono što se zna jeste da će GV konstelacija uključivati 12.992 satelita u vlasništvu novoosnovane "China Satellite Netvork Group Co“.

Prema rečima Branka Simonovića, popularizatora astronomije, onaj ko kontroliše nisku Zemljinu orbitu, odnosno onaj ko u njoj ima više satelita, kontroliše i internet i može brže da upravlja događajima na Zemlji.

"Kina je ’Starlink’ prepoznala kao pretnju i vojni objekat jer se, između ostalog, koristi u vojne svrhe“, kaže Simonović. Dodaje da se sateliti u mirnodopske svrhe koriste za razne stvari kao što su posmatranje Sunca, praćenje meteoroloških promena i drugo, ali da mogu biti upotrebljeni i za dejstvovanje po Zemlji.

"Ova oblast regulisana je međunarodnim pravom i nikako ne bi smeli da budu korišćeni za tako nešto. Ali, poučeni dosadašnjim iskustvom, ne bi bilo iznenađenje da se međunarodno pravo prekrši. Ne bi bio prvi put“, ističe Simonović.

Raspored lansiranja kineskih satelita je i dalje nepoznat, ali bi se taj broj mogao suprotstaviti skali planirane mreže "Spejs iksa“ od više od 12.000 satelita do 2027.

Sjuov tim rekao je da će GV satelitska konstelacija verovatno biti raspoređena brzo, "pre završetka ’Starlinka’“.

"Ovo bi osiguralo da naša zemlja ima mesto u niskoj orbiti i sprečilo ’Starlink’ da preterano zauzme resurse niske orbite“, naglasio je Sju.

Kineski sateliti bi takođe mogli da budu postavljeni u orbite gde sateliti "Starlinka“ još nisu stigli, rekli su kineski istraživači, dodajući da bi "dobili mogućnosti i prednosti na drugim orbitalnim visinama, pa čak i potisnuli ’Starlink’“.

Kineski sateliti bi mogli da budu opremljeni anti-"Starlink“ korisnim teretom za obavljanje različitih misija, kao što je sprovođenje "dugotrajnog nadzora ’Starlink’ satelita iz blizine“.

Nedavna studija Kineske nacionalne svemirske administracije pozvala je na saradnju i rekla da bi konkurentske komunikacione satelitske mreže mogle da naškode jedna drugoj.

Branko Simonović upozorava na jednu hipotetičku situaciju koja je, ukoliko dođe do lansiranja velikog broja satelita u nisku orbitu Zemlje, vrlo moguća, a to je pojava Keslerovog sindroma ili Keslerove lančane reakcije.

"Keslerov sindrom ili Keslerova lančana reakcija je scenario u kojem je gustina objekata u niskoj Zemljinoj orbiti dovoljno velika da bi sudar između dva objekta mogao da pokrene kaskadni efekat, svaki sudar bi proizvodio veliki broj svemirskog otpada što bi opet uvećalo šanse da se dogodi novi sudar, i tako redom. Kada bi do ovoga došlo, cela orbita bi postala nedostupna, ne samo za putovanje ljudi u svemir, već i za rad veštačkih satelita, tokom više generacija“, objašnjava Simonović.
 

Inače, očekivanja su da će "Starlink“ mreža, koja sada ima više od 3000 satelita u orbiti, na kraju porasti na više od 40.000 satelita.

Kineski svemirski nadzor i odbrambeni kapaciteti ne mogu da se nose sa toliko satelita, rekao je Sjuov tim.

Sateliti "Starlink“ mogu da primaju podatke od američkog Ministarstva odbrane da planiraju ili koordiniraju svoje pozicije, a opremljeni su senzorima za nadzor za praćenje svemirskog okruženja.

"Sateliti ’Starlink’ mogu koristiti svoju orbitalnu manevarsku sposobnost da aktivno pogađaju i uništavaju obližnje mete u svemiru“, kažu kineski istraživači.

Dodaju da zbog toga Kina planira da izgradi moćnije radarske sisteme pokretane novom tehnologijom za identifikaciju i praćenje "Starlink“ satelita.

Prema njihovim rečima, radari i druge mere detekcije bi se koristile za ažuriranje "Starlink kataloga“ koji bi na kraju sadržao detaljne podatke o svakom satelitu.

Sjuov tim rekao je da bi kineska vlada takođe mogla da sarađuje sa drugim vladama kako bi formirala anti-"Starlink“ koaliciju i zahtevala da "Spejs iks“ objavi precizne podatke o orbiti "Starlink“ satelita.

Dodali su da će novo oružje, uključujući lasere i mikrotalase velike snage, biti razvijeno i korišćeno za uništavanje satelita "Starlink“ koji prolaze preko Kine ili drugih osetljivih regiona.

Koliki je značaj, ali i moć ovih satelita najbolje se vidi na primeru rata u Ukrajini gde je ukrajinska vojska dosta efikasno koristila usluge "Starlinka“ protiv ruskih snaga.

Zbog toga je osnivač "Spejs iksa“ Ilon Mask javno objavio na svom tviter nalogu da će njegova kompanija ograničiti vojnu upotrebu "Starlinka“ u ratu u Ukrajini

"Nećemo omogućiti eskalaciju sukoba koji može dovesti do trećeg svetskog rata“, napisao je Mask.

Srbija ima znanje za osvajanje kosmosa, ali nema para

Ne postoji nijedna grana nauke koja nije imala ogromne koristi od razvoja kosmičke tehnologije. Takođe, ne postoji ni zemlja koja je uložila novac u istraživanje iz vasione, a kojoj se taj novac nije vratio na različite načine.

Dok je na našim prostorima bilo novca, svemir je bio "podeljen“ između Rusa i Amerikanaca, a mi smo bili nesvrstani. Danas, kada je vasionski program toliko komercijalizovan da lansiranje malog satelita ne košta više od nekoliko desetina hiljada evra, mi i dalje "ne pripadamo“ nikome, ali nemamo ni pare. Naučnici ne mogu da računaju na istraživanja iz kosmosa za potrebe države i privrede. Ukratko, naši istraživači organizovano nikada nisu imali šansu da u praksi provere teoretska znanja.

"Teorijski, srpska nauka drži korak sa svetom“, počinje priču za "Novosti“ o "kosmičkoj trci“ Dušan Marčeta sa Katedre za astronomiju Matematičkog fakulteta u Beogradu.

"Mi nikada nismo imali uslove da pošaljemo svoj satelit u orbitu i da iz vasione, orbite izučavamo kosmos ili Zemlju. Ali, zahvaljujući temeljima koji su postavljeni u akademskim institucijama, kao i ’kosmičkoj brazdi’ koju je šezdesetih godina prošlog veka ’zaorao’ profesor Miroslav Nenadović na Mašinskom fakultetu, mnogi naši stručnjaci otišli su odlično teorijski pripremljeni u svetske kosmičke centre i neki su postali veoma uspešni“, ističe Marčeta.

Dodaje da naši naučnici praktičnu proveru znanja i realna istraživanja kosmosa rade u inostranstvu.

On objašnjava i da su mnogi od satelita koji su lansirani ograničenih mogućnosti, ali su prilika za interesantna istraživanja koja ne koštaju više od nekoliko desetina hiljada evra.

"Mi bismo mogli bez problema da napravimo ’kjub satelit’ (kocka deset puta deset centimetara), kakvi se lansiraju u standardnim procedurama, a mislim da imamo dovoljnu stručnu i naučnu bazu za više domete, ali država tu mora da prepozna svoj interes.“

Mađari, Česi, Poljaci, imaju svoje naučnike u okviru Evropske svemirske agencije koji rade na svemirskim projektima. Oni tako drže korak sa svetom i odatle njihove nauke crpe i finansijska sredstva i znanje. Poljaci i Česi imaju i svoje satelite. Te zemlje bile su iza nas do pre samo dvadesetak godina.

Srpski naučnici u teorijskim radovima iz oblasti astronomije i astrofizike idu ukorak sa svetom. Oni su i te kako citirani u najozbiljnijim istraživanjima i njihova istraživanja se nalaze u standardnim udžbenicima na najjačim svetskim univerzitetima.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Close
Vremenska prognoza
few clouds
15°C
20.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve