Svet
13.06.2025. 18:05
Mihailo Paunović

U fokusu

TRAMP I MASK: Kako je došlo do "najpredvidljivijeg RASKIDA u istoriji"

Tramp i Mask
Izvor: Shutterstock

U novom filmu Džesija Armstronga "Mountainhead“ svet se ruši pod naletom lažnih vesti koje kreira veštačka inteligencija, a koje je iz boce pustila kompanija "Traam“.

Njen direktor, najbogatiji čovek na svetu, ekscentrični i samouvereni Ven (svaka sličnost sa Ilonom Maskom je namerna) dobija poziv koji se po pravilu ne odbija ‒ zove predsednik Sjedinjenih Američkih Država. Povod je globalna kriza izazvana njegovim proizvodom.

Ven na trenutak zastane, razmisli i arogantno prokomentariše: "Predsednik? Šta on uopšte ima da nam kaže?“

On zna – ili veruje – da je njegov algoritam jači od bilo koje vojske, a njegova mreža uticajnija od bilo koje vlade. On sebe vidi kao superiornog u odnosu na predsednika, verujući da najviša funkcija u SAD  nema ništa važno da mu poruči.

Ali ovo više nije film. Ovog puta nema scenariste ni reditelja. Na jednoj strani stoji Donald Tramp – najmoćniji političar današnjice, a na drugoj Ilon Mask – najbogatiji čovek na svetu. Iako je fikcija ustupila mesto realnosti, sve i dalje deluje filmski, uključujući i pitanje koje lebdi iznad svega: šta danas zapravo znači moć i kome ona pripada?

Najtačniju dijagnozu ovog sukoba dao je analitičar CNN-a Ron Braunstin, nazvavši ga "jednim od najpredvidljivijih raskida u istoriji“, uporedivši ga sa onim između Toma Kruza i Šer. Iako su mnogi naslućivali da će "grad“ postati tesan za dvojicu šerifa, retko ko je očekivao da će ljubav pući samo nekoliko dana nakon što je Tramp, simbolično, predao Masku "ključeve Bele kuće“.

A okidač za raskid? Paradoksalan i skoro satiričan, kao da je prepisan iz Armstrongovog scenarija. Zove se ‒ "jedan veliki, lepi zakon“.

Kontroverzan zakon

Svega nekoliko dana nakon što je napustio funkciju u odeljenju za efikasnost vlade (DOGE) posle 129 dana, Mask je zadao prvi udarac, da bi situacija u međuvremenu eskalirala. Najbogatiji čovek na svetu nazivao je Trampov "veliki, lepi zakon“ "ruglom“, "bombom zaduženja“, "greškom koja će koštati funkcionere funkcija ako ne promene kurs“.

"One koji su glasali za ovaj predlog treba da bude sramota: znate da ste pogrešili“, poručio je Mask.

Reč je o Trampovom paketu zakona koji je od početka privlačio brojne kritike kako demokrata tako i unutar njegove Republikanske stranke. Koliko je zakon kontroverzan, verovatno, najbolje govori podatak da je u Predstavničkom domu predsednik Majk Džonson imao velikih problema da organizuje većinu. Na kraju je 215 predstavnika glasalo za, a 214 protiv.

Zakon, koji ima više od 1000 stranica,  uključuje poreske olakšice, smanjenje potrošnje, finansiranje bezbednosti granica. Republikanci žele da trajno uvedu smanjenja poreza na dohodak građana i nasleđa, usvojena tokom Trampovog prvog mandata, ali i da sprovedu obećanja koja je dao tokom predizborne kampanje 2024. godine da neće oporezovati bakšiš, prekovremeni rad i kamate na neke auto-kredite.

Da bi delimično nadoknadili izgubljene prihode, republikanci predlažu ukidanje ili brže ukidanje poreskih olakšica za čistu energiju usvojenih tokom predsedničkog mandata Džoa Bajdena, što bi pomoglo da se ukupni troškovi poreskog dela smanje na oko 3,8 milijardi dolara.

Republikanci bi smanjili troškove za pomoć u hrani za oko 267 milijardi dolara tokom 10 godina, ali i proširili uslove da bi se dobila pomoć u hrani. Naime, prema važećem zakonu, radno sposobne odrasle osobe bez izdržavanih lica moraju ispunjavati uslove za rad do 54. godine, a to bi se prema zakonu promenilo do 64. godine.

Centralna tačka paketa je skoro 700 milijardi dolara smanjene potrošnje u programu zdravstvene pomoći (Medikejd). Da bi se ostvarilo pravo na Medikejd, postojali bi novi "zahtevi za angažovanje zajednice“ od najmanje 80 sati mesečno rada, obrazovanja ili usluga za radno sposobne odrasle osobe bez izdržavanih lica. Novi zahtevi počeli bi da važe 31. decembra 2026. Ljudi bi takođe morali da potvrde svoju podobnost za program dva puta godišnje, umesto samo jednom.

Dok republikanci predlažu i ubeđuju, demokrate Trampov zakon jednoglasno odbacuju i ističu da bi milioni Amerikanaca izgubili zdravstveno osiguranje. Demokrate smatraju da on nesrazmerno koristi bogatima i da smanjuje sredstva za zaposlene Amerikance.

"Taj zakon je prevara, poreska prevara osmišljena da pokrade vas, američki narod, i da koristi Trampovim prijateljima milionerima i milijarderima“, kaže demokratski kongresmen Džim Mekgavern.

Nestranačka kongresna Kancelarija za budžet izračunala je koliki bi bili gubici u prihodima, a kolike uštede koje bi zakon "BBB“ doneo. Ona procenjuje da poreske olakšice koje republikanci žele vrede oko 3700 milijardi, a uštede oko hiljadu milijardi dolara. To bi značilo da 10,9 miliona ljudi manje ima zdravstveno osiguranje i tri miliona manje dobija bonove za hranu svakog meseca, procenjuje Kancelarija.

Pored toga, paket predviđa novu potrošnju od 350 milijardi dolara, od čega će oko 150 milijardi dolara otići Pentagonu, između ostalog i za novi odbrambeni štit "Zlatna kupola“, koji Tramp zagovara. Ostatak će biti iskorišćen za masovne deportacije i bezbednost granica.

Takođe, predviđa se pet milijardi dolara za zapošljavanje dodatnih 3000 novih agenata Granične patrole i 5000 novih carinika, kao i 2,1 milijarda dolara za bonuse za potpisivanje i zadržavanje ugovora. Takođe postoje sredstva za dodatnih 10.000 službenika i istražitelja za imigraciju i carinu.

Kancelarija za budžet očekuje da će se, ukoliko se mere usvoje, deficit do 2034. povećati za 2400 milijardi dolara. Sve to moglo bi da ostavi znatan trag na američkom budžetu. Programi poput pomoći u hrani za siromašnu decu, zdravstvene zaštite za starije i subvencija za svakodnevne potrebe sada vise o koncu. Bezbednost granica i sudbina miliona imigranata u SAD mogli bi se drastično promeniti.

"Veliki lepi zakon“ 22. maja prošao je Predstavnički dom i sada se čeka konačni sud Senata gde republikanci imaju tesnu većinu. Nekoliko republikanskih senatora izrazilo je ozbiljnu zabrinutost zbog nekih aspekata paketa zbog čega se izglasavanje dovodi u pitanje. Sa druge strane, Trampu se žuri i želi da se zakon nađe na njegovom stolu do 4. jula. Brojni analitičari smatraju da se predsedniku SAD žuri iz razloga jer mu je pošto-poto potrebno da ispuni jedno od svojih krupnijih predizbornih obećanja jer se stvari u Ukrajini ne odvijaju kako je zamislio.

Gde je tu Mask?

Zašto Ilon Mask sa toliko strasti kritikuje Trampov zakon? Mask je pored svega onoga što je isticao na društvenoj mreži "Iks u intervjuu za CBS, tvrdio da paket potkopava smanjenja rashoda koja je on postigao uz pomoć službe DOGE kojoj je kopredsedavao. Međutim, stvarni obim tih smanjenja je kontroverzan. Kritičari sumnjaju u to da je DOGE zaista uspeo da uštedi 170 milijardi dolara, kako je to Mask nedavno tvrdio. Pre nego što pomislite da se iza Maskovog negodovanja krije iskrena zabrinutost u kom pravcu će se kretati unutrašnja politika SAD u narednih nekoliko godina, potrebno je dotaći se Maskovog poslovnog interesa koji je zbog ovog zakona ugrožen.

Predsednik SAD je u početku mirno, makar onoliko koliko ume, reagovao na kritike najbogatijeg čoveka današnjice, ističući da je Mask od početka bio upoznat sa zakonom koji mu odjednom smeta.

"Veoma sam razočaran jer je Ilon bio upoznat sa radom na ovom zakonu i poznavao ga je bolje od skoro bilo koga u ovoj prostoriji. Sad odjednom ima problem (sa tim zakonom)“, rekao je Tramp dodajući da je Mask uznemiren zbog planova za ukidanje poreskih olakšica za električna vozila.

Mask je na tu tvrdnju odgovorio objavom na društvenoj mreži "Iks“.

"Nema veze sa tim. Zadržite smanjenje podsticaja za električna vozila/solarnu energiju u zakonu, mada niko nije dirao subvencije za naftu i gas (vrlo nepravedno!), ali izbacite GOMILU ODVRATNE SVINJETINE u zakonu“, napisao je milijarder.
 

Da bi Maskov bes mogao da ima veze sa sopstvenim poslovnim interesima pisao je i "Njujork tajms“. List je nedavno istakao da Trampov zakonski paket ukida subvencije i poreske olakšice osmišljene da podstaknu potrošače da kupuju električne automobile, što direktno utiče na automobilsku kompaniju najbogatijeg čoveka na svetu, u kojoj već neko vreme ne cvetaju ruže.

Dok se najbogatiji čovek bavio politikom i bio deo Trampove administracije, "Tesla“ se suočila sa ozbiljnim posledicama – i na ulici i na berzi. Prethodnih meseci širom SAD izbili su protesti protiv njegovog političkog delovanja i spornih izjava, okupljeni pod heštegom #TeslaTakedown. Organizovano je više desetina demonstracija širom SAD ispred prodajnih salona, da bi pojedini bili obeleženi incidentima i fizičkim obračunima. Vrednost "Teslinih“ akcija strmoglavo je pala, zbog čega je samo u prva četiri meseca ove godine Mask izgubio više od četvrtine svoje ukupne neto vrednosti. Mask u ovoj priči predstavlja redak slučaj čoveka koji je uslovno rečeno došao na vlast, a beleži gubitke.

Analitičari upozoravaju da je Maskova politizacija ozbiljno narušila brend "Tesle“, a potencijalni gubitak državnih subvencija i jačanje konkurencije dodatno komplikuju situaciju. "Tesla“ je tako od kompanije koja predvodi tehnološku budućnost postala simbol političke neizvesnosti, na čijem je čelu čovek koji sve više izbegava odgovornost, ali ne i reflektore.

Mask je tokom verbalnog rata iskoristio priliku da napomene da Tramp bez njegove finansijske pomoći ne bi ponovo došao na vlast, aludirajući na činjenicu da je u Trampovu kampanju uložio oko 250 miliona dolara.

U tim rečima: "Bez mene Tramp ne bi pobedio“, može se naslutiti gorčina čoveka koji se, suočen s finansijskim gubicima i padom reputacije, oseća izdano. Mask je, kako se čini, uveren da je njegova podrška Trampu bila ključna za njegov politički uspon, i da sada, kada mu više nije koristan, biva odbačen. Ali teško je poverovati da je Mask toliko naivan da nije znao s kim ima posla. Biti saveznik Donalda Trampa znači biti saveznik do roka upotrebe ‒ a Maskov je očigledno isticao posle tačno 130 dana. Iza te rečenice ne stoji samo razočaranje, već i poruka: ako sam mogao da te uzdignem, mogu i da ti naudim.

Igra pretnji

Maskovo nezadovoljstvo raslo je iz dana u dan da bi u jednom trenutku kulminiralo objavom na društvenoj mreži "Iks“. Tamo je optužio Trampovu administraciju da nije objavila sve spise u vezi sa seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom – navodno zato što se među njima nalazi i ime aktuelnog američkog predsednika.

"Vreme je da bacimo pravu veliku bombu: Donald Tramp je u Epstajnovim dokumentima, to je pravi razlog zašto oni još nisu objavljeni. Lep ti dan, DJT!“, objavio je Mask.

Tramp, naravno, nije ostao dužan već je rekao da je Mask "poludeo“ i zapretio da će ukinuti sve državne ugovore sa Maskovim kompanijama, uključujući "Spejs iks“, firmu koja je postala ključni partner NASA-e. Inače, prema analizi "Vašington posta“ Maskovo poslovno carstvo ima koristi od najmanje 38 milijardi dolara u kreditima, subvencijama, poreskim olakšicama i direktnim ugovorima.

Dok su se prepucavali koristeći svoje moćne megafone – Tramp na mreži "Trut“, a Mask na platformi "Iks“ – milioni su sa strane posmatrali i pitali se: koliko zaista mogu da naude jedan drugom i ko će prvi povući potez koji nema povratka?

Mask je napisao da će "odmah“ deaktivirati svemirsku letelicu "Dragon“, koju "Spejs iks“ koristi za prevoz NASA-inih astronauta i zaliha do i od Međunarodne svemirske stanice. Ova pretnja je podstakla Stiva Benona, jednog od glavnih kritičara Ilona Maska, da predloži Trampu da izda izvršnu naredbu i "preuzme ʼSpejs iksʼ večeras pre ponoći“. Kako piše "Njujork tajms“ Mask bi mogao da iskoristi svoje bogatstvo protiv Donalda Trampa i da milijarde preusmeri na njegove političke protivnike.

Svestan je toga Tramp pa je brže-bolje poručio Masku, i pre nego što mu to padne na pamet, da će "ukoliko pomogne demokratama snositi posledice“. Takođe, predsednik SAD je javno zapretio putem "Trut sošuala“ da bi prekid vladinih ugovora sa Maskovim firmama – "Teslom“ i "Spejs iksom“ pre svega bio "najlakši način da se uštedi novac u budžetu“. Bilo je to više od simbolične opomene. Prošle godine, podseća NYT, Maskovim firmama obećano je tri milijarde dolara kroz gotovo 100 ugovora sa 17 državnih agencija.

U istom dahu, iz Trampovog okruženja stižu i dalekosežnije pretnje – istraga o Maskovom imigracionom statusu, optužbe za upotrebu droga i najava ukidanja bezbednosne dozvole. Benon je predložio da se Masku suspenduje pristup poverljivim informacijama tokom trajanja istrage o tehnološkom milijarderu. Međutim, Tramp bi mogao da mu potpuno ukine bezbednosnu dozvolu, koju Mask ima zbog vladinih ugovora koji podrazumevaju saradnju "Spejs iksa“ sa NASA-om.

U tom digitalnom dvoboju Tramp i Mask zapravo su merili ko je spremniji da ide dalje. Ta igra pretnji i pokazivanja zuba pokazala je da se granica između države i kapitala u Americi više ne briše u tajnosti, već se povlači pred očima miliona korisnika društvenih mreža.

Sukob je, makar privremeno, kulminirao padom "Teslinih“ akcija za 14 odsto u jednom danu – što je tržište očigledno shvatilo kao signal da je Mask prešao crvenu liniju. Ubrzo zatim, on je priznao da je otišao predaleko.

"Žalim zbog nekih objava protiv Donalda Trampa prošle nedelje. Preterao sam“, objavio je Ilon Mask putem "Iksa“.
 

Sukob između Ilona Maska i Donalda Trampa više nije samo stvar ličnih uvreda ili sujete, on osvetljava promene u načinu na koji moć funkcioniše u savremenom svetu. Ipak, koliko god njihova razmena udaraca delovala konačno, ne bi bilo pravo iznenađenje da se njih dvojica ponovo približe, ukoliko se interesi poklope. U svetu gde principi lako ustupaju mesto pragmatičnim savezima, pomirenje između milijardera i predsednika SAD više ne deluje kao nemoguć obrt, već kao logičan nastavak političkog spektakla.

Komentari
Dodaj komentar
Close
Vremenska prognoza
clear sky
25°C
14.06.2025.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve