Strogo čuvana tajna
Ubistvo Kenedija: Šta će otkriti TAJNA DOKUMENTA koja je pronašao FBI
Oko 2400 dokumenata u vezi sa ubistvom predsednika SAD Džona Ficdžeralda Kenedija koji nikada nisu dostavljeni odboru zaduženom za pregled i obelodanjivanje dokumenata otkrio je američki Federalni istražni biro, saznaje portal "Aksios“.
Novi tajni spisi obuhvataju 14.000 stranica koje je FBI pronašao u reviziji pokrenutoj izvršnom naredbom predsednika SAD Donalda Trampa od 23. januara kojom se zahteva objavljivanje svih dokumenata o ubistvu Džej-Ef-Keja iz 1963. godine.
Postojanje novih dokumenata obelodanjeno je u petak 7. februara u Beloj kući, kada je Kancelarija direktora Nacionalne obaveštajne službe podnela svoj plan za puštanje u javnost spisa o ubistvu po Trampovom nalogu.
"Aksios“ napominje da je sadržaj novopronađenih zapisa strogo čuvana tajna. Tri izvora američkog portala rekli su da još nisu videli dokumenta.
"Ovo je ogromno. To pokazuje da FBI ovo shvata ozbiljno“, kaže Džeferson Morli, stručnjak za ubistvo i potpredsednik nestranačke fondacije "Meri Ferel“, najvećeg nacionalnog izvora onlajn arhive o Kenedijevom ubistvu.
Sa druge strane, stručnjaci smatraju da preostala dokumenta koja treba da budu obelodanjena, kao i novootkrivena tranša od 2400 izveštaja, verovatno neće definitivno dokazati da li je Li Harvi Osvald delovao sam ili je bio deo šire zavere.
Prema američkom Zakonu o podacima u vezi sa Kenedijevim ubistvom iz 1992. godine, izveštaji bi trebalo da budu predati Odboru za reviziju dokumenata o ubistvu, a zatim Nacionalnom arhivu u kojem se čuva zbirka dokumenata koja je u potpunosti trebalo da bude otkrivena još 2017. godine.
Tramp, koji je tada bio u svom prvom mandatu, odložio je obelodanjivanje dokumenata po savetu Centralne obaveštajne agencije.
Njegov naslednik Džozef Bajden naredio je ograničeno puštanje dokumenata koja "još nisu bila u potpunosti u skladu sa duhom zakona“.
Tokom kampanje 2024, Tramp je obećao svojim pristalicama i Robertu F. Kenediju Mlađem, nećaku pokojnog predsednika, da će objaviti sve spise o ubistvu Džona F. Kenedija, kao i one u vezi sa smrću Roberta F. Kenedija 1968. godine.
Dž. F. K. Mlađi, koga je Tramp imenovao za sekretara za zdravstvo i ljudske usluge, godinama je pozivao na potpuno obelodanjivanje i veruje da su oba atentata bila deo šire zavere.
Trampov nalog poziva da se do 9. marta objave podaci o ubistvima Džona F. Kenedija i Martina Lutera Kinga.
Uprkos Trampovom naređenju, kažu izvori "Aksiosa“, razne obaveštajne agencije koje imaju evidenciju o atentatu i dalje preporučuju redigovanje izveštaja.
Smrt Džona Kenedija decenijama izaziva sumnje i razne teorije.
Jedna od njih je da iza ubistva stoji američka špijunska služba CIA koja je pre tri godine saopštila da "nije angažovala“ Osvalda i da od policijskih istražitelja nije krila informacije o njemu.
Jedan od dokumenata koji su otkriveni decembra 2022. godine, međutim, pokazuje da je predsednik Meksika pomogao SAD da prisluškuju sovjetsku ambasadu u Meksiku bez znanja drugih zvaničnika u meksičkoj vladi.
Ova vredna informacija je u prethodno objavljenoj verziji bila prikrivena redigovanjem teksta.
Tadašnji predsednik Džo Bajden napisao je da su "agencije preduzele sveobuhvatne napore da pregledaju kompletan set od skoro 16.000 zapisa koji su prethodno bili objavljeni u redigovanom obliku i utvrdile da bi više od 70 odsto tih zapisa sada moglo biti objavljeno u potpunosti“.
Prva Trampova administracija objavila je hiljade stranica tokom njegovog mandata, ali je zatajila druge pozivajući se na nacionalnu bezbednost.
U oktobru 2021. godine, Bajdenova administracija objavila je oko 1500 dokumenata, ali je dodala da ostale čuva zapečaćene.