DW: Beogradu i Prištini će u Berlinu biti ponuđen model dve Nemačke
Zapadnobalkanski samit u Berlinu sazvan je za sa ciljem "razmene mišljenja", piše Dojče vele, ali dodaje da će se zapravo sve vrteti oko pokretanja dijaloga Beograd-Priština kao i da je u igru ušao i jedan istorijski model - model dve Nemačke.
Kako DW saznaje iz krugova bliskih nemačkoj vladi, kao moguće rešenje budućih odnosa Beograda i Prištine u igru je ušao jedan istorijski model: Sporazum o temeljima za međusobne odnose koji je 1972. sklopljen između tadašnje Savezne Republike Nemačke i Nemačke Demokratske Republike.
EPA-EFE/FILIP SINGER
Sporazum je donesen u jeku politike približavanja tadašnjeg kancelara Vilija Branta, a otvorio je mogućnost za sprovođenje nekih rešenja po principu "vuk sit, ovce na broju", u okviru kojeg su zemlje koliko-toliko normalizovale odnose, a da nisu službeno priznale jedna drugu, podseća DW.
Ali da li taj model može da se primeni u slučaja Srbije i Kosova? Diplomatski izvori za DW procenjuju da je teško za očekivati da će predsednik Srbije Aleksandar Vučić staviti svoj potpis ispod dokumenta koji Srbiji brani blokiranje zahteva za članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, jer bi to de facto značilo i priznanje.
Vučić ionako već danima pokušava da smanji očekivanja od samita u Berlinu, a u tome ga prati i premijerka Ana Brnabić, piše DW, navodeći i da signali iz Prištine uoči berlinskog susreta nisu baš ohrabrujući.
Predsednik Kosova Hašim Tači je izjavio da od samita ne bi trebalo očekivati mnogo, a premijer Ramuš Haradinaj je u poslednjem razgovoru pred odlazak u Berlin od Srbije zatražio isplatu ratne štete, što baš i ne deluje kao deeskalacija.
DW ocenjuje da je jedan od najvažnijih zadataka današnjeg samita za Berlin je da se napokon zakopa ideja u razmeni teritorija, kao moguće rešenje blokade pregovora.
https://twitter.com/MajaEUspox/status/1122848722067623937
To je jasan stav Angele Merkel od samog početka, ali očigledno je da još uvek postoje glasovi koji se zalažu za tu opciju pa to treba na berlinskom sastanku i suzbiti.
Šmit nema velika očekivanja od samita
Član spoljnopolitičkog odbora Bundestaga, Kristijan Šmit, koji se nedavno vratio iz Beograda i Prištine, gde je pripremao teren za berlinski susret na vrhu, za DW je nedvosmisleno dao do znanja da Berlin ni u kom slučaju neće da pristane na promenu granica na Balkanu.
"Očekujem novu dinamiku za rešavanje nerešenih problema suživota na zapadnom Balkanu, a promene granica sigurno ne spadaju u ta rešenja. Zamisao etnički čistih država na jugoistoku Evrope je nemoguće ostvariti", rekao je Šmit za DW.
Njegova očekivanja od zapadnobalkanskog samita, koji su sazvali nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Emanuel Makron, nisu velika.
"Očekujem da će učesnici susreta da se dogovore oko transparentnih pregovora sa jasnim rasporedom što bi na kraju dovelo do cilja, a to je dogovor iza kojeg stoje svi", rekao je Šmit.
On je objasnio i šta smatra preprekama konačnom dogovoru: "Uvođenje posebnih taksi i pitanje pravnog statusa ne bi trebalo da stoji na putu ka rešenju".
I Šmit je jasno ukazao na to da nemački politički vrh smatra da je došlo vreme da EU na čelu sa Nemačkom i Francuskom stvari preuzme u svoje ruke.
Merkel "izuzetno ljuta" na Mogerini zbog ideja o promeni granica
Povodom uloge EU, kako za DW kažu poznavaoci prilika u Briselu, kancelarka Merkel je "izuzetno ljuta" na visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku i bezbednost Federiku Mogerini zbog njenog podržavanja ideje o razmeni teritorija.
EPA-EFE/FILIP SINGER
Kako piše Radio Slobodna Evropa, Mogerini zbog toga uopšte nije ni bila pozvana na samit, već predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker. Ali zbog njegove sprečenosti, Federika Mogerini ipak dolazi, ali u funkciji Junkerove zamenice, tj. potpredsednice Evropske komisije.
Pročitajte još: