Vesti
08.04.2022. 08:10
Marko R. Petrović

Sumiranje rezultata

Izbori u Srbiji - očekivano

Izbori, glasanje 7.4.2022.
Izvor: EPA / MARKO ĐOKOVIĆ

Ako bi neko želeo da u jednoj reči opiše izbore u Srbiji, najpogodniji termin bio bi – očekivano.

Očekivana je pobeda Aleksandra Vučića na predsedničkim izborima. Nju predizborna istraživanja nisu ni dovodila u pitanje. Jedino je bilo dileme da li će do pobede doći u prvom izbornom krugu ili će morati da ide i u drugi krug glasanja.

Vučićeva pobeda je, ispostaviće se, ipak bila najubedljivija do sada, što je i sam potencirao u prvom obraćanju nakon objavljivanja preliminarnih rezultata. A kao kuriozitet istakao je da je on prvi koji je drugi predsednički mandat izborio u prvom krugu glasanja.

Ovom pobedom, Vučić je sebi obezbedio još pet godina na mestu predsednika Srbije i, praktično, 15 neprekidnih godina na vlasti na koju je faktički došao posle izbora 2012.

"Posle Nikole Pašića ću verovatno biti Srbin koji je najduže na vlasti u našoj zemlji. Nisam neko ko se diči i hvali vlašću, već sam ponizan pred svojim narodom koji mi je to svojim poverenjem omogućio. Beskrajno sam zahvalan našem narodu na KiM gde sam dobio više od 90 odsto glasova i našem narodu u Republici Srpskoj gde sam dobio gotovo 90 odsto glasova“, rekao je Vučić u izbornoj noći.
 

Očekivan je i najveći broj glasova za listu okupljenu oko Srpske napredne stranke pod nazivom "Aleksandar Vučić – zajedno možemo sve“.

Očekivano je bilo i da se opozicija, odnosno blok koji čine Stranka slobode i pravde, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana Srbije, vrati u parlament iz kojeg je odsustvovala dve godine zahvaljujući pogrešnoj odluci o bojkotu izbora 2020. godine, te da svoje predstavnike dobije i koalicija Moramo.

Ono što bi donekle moglo da spada u domen neočekivanog ili iznenađujućeg jeste rezultat Socijalističke partije Srbije koja je osvojila gotovo 100.000 glasova više nego pre dve godine, ali i ulazak desnice u parlament na, moglo bi se reći, velika vrata.

Tri desno profilisane stranke/koalicije (DSS, POKS, Dveri, Zavetnici) osvojile su ukupno 35 poslaničkih mandata u novom sazivu republičke skupštine.

Ono što sledi je, ipak, teži deo posla. A to je formiranje buduće Vlade Srbije. Kako se ni prilikom prethodnih glasanja nije mnogo žurilo sa formiranjem vlada, ne treba očekivati ni da će ovog puta taj proces biti završen brzo. Tim pre što ovog puta, ipak, za razliku od prethodnih godina, koalicija čija je stožerna partija Srpska napredna stranka nema samostalno dovoljan broj poslanika da bi formirala vladu.

Prethodnih godina SNS nije morao da pravi koaliciju, ali je to radio, a ovog puta je to jedina opcija uz, naravno, moguću, ali malo verovatnu nečiju podršku manjinskoj vladi SNS-a.

Stvaranje koalicije, naravno, naprednjacima neće biti nikakav problem. Nedostaje im šest poslanika, koje mogu da pronađu u SVM-u (koje je Vučić i spomenuo u izbornoj noći) i još jednoj listi.

Mogla bi to da bude i lista Dačićevih socijalista (koju Vučić nije spomenuo u izbornoj noći), a da li će i biti zavisiće od više stvari. A ako do toga i dođe, biće to deo paketa u okviru kojeg će se formirati u vlast u Beogradu, gde je situacija takva da pruža više mogućnosti za sastavljanje većine.

Moguće je, međutim, da ništa od toga i ne bude, ukoliko dođe do dogovora između Vučića i Đilasa koji je u sredu uveče izjavio kako je spreman da sa Vučićem, čiju pobedu na predsedničkim izborima priznaje, razgovara o raspisivanju novih izbora u Beogradu za šest meseci.

Ukoliko bi do toga došlo, nije teško pretpostaviti da bi, verovatno, najveću štetu pretrpele one stranke koje su sada u prilici da "trguju“ svojom podrškom svakome ko bi bio spreman da dovoljno "plati“ zarad formiranja vlasti u Beogradu.

Još jedan od razloga da se ne žuri sa formiranjem nove vlade jeste i aktuelna kriza zbog rata u Ukrajini. Srbija je i do sada bila pod pritiskom zbog toga što ne želi da uvede sankcije Moskvi, uprkos tome što se pridružila osudama ruske invazije na Ukrajinu.

U prvim reakcijama pojedinih zapadnih analitičara upravo je apostrofirano jačanje desno orijentisanih stranaka, sa izraženim simpatijama prema Putinu, što je, prema njihovim zaključcima, znak da se Srbija više okreće Moskvi.

Pred novom vladom, ali i pred Vučićem, biće svakako težak zadatak da sve koji tako misle razuvere, a da istovremeno odnosi Srbije sa Rusijom ostanu na korektnom nivou. Tim pre što krajem maja ističe dugogodišnji gasni ugovor Srbije sa Rusijom te predstoje novi pregovori oko njegovog produženja pod što povoljnijim uslovima.

Činjenica, svakako, jeste da su stranke kao što su Zavetnici, koalicija Dveri–POKS i NADA iskoristile ukrajinsku krizu "igrajući“ na proruski sentiment. Isto je učinio i Ivica Dačić, koji je o bratstvu sa Rusijom čak govorio i na završnoj konvenciji naprednjaka u Beogradu, na čemu su mu u SNS-u vrlo zamerili.

No, posle vremena slavlja, sledi i vreme analize onoga što (ni)je postignuto. I to bi, ako žele da izvuku određene pouke, morali da urade na obe strane – i vlast i opozicija.

Najjača opoziciona koalicija bi "Ujedinjeni za pobedu Beograda“, recimo, mogla da se zapita – zbog čega u glavnom gradu nisu uspeli da procentualno poprave rezultat Dragana Đilasa iz 2018. čija je lista tada takođe osvojila 26 odborničkih mandata? Zbog čega Zdravko Ponoš nije uspeo da značajnije "prebaci“ rezultat Saše Jankovića iz 2017. godine?

Materijala za analizu imaće, svakako, i u Srpskoj naprednoj stranci. Zamerke, očigledno, neće moći da se izreknu jedino na adresu Aleksandra Vučića, koji je ove godine, kada je glasalo oko 43.000 glasača više nego 2020. uspeo da osvoji gotovo 150.000 glasova više nego pre dve godine.

Stranka pak beleži nešto drugačiji rezultat jer je, uz veću ovogodišnju izlaznost (glasalo je oko 450.000 birača više), osvojila gotovo 400.000 glasova manje nego 2020. na parlamentarnim izborima.

Situacija je, možda, još nepovoljnija u Beogradu, gde su 2018. godine SNS i SPAS Aleksandra Šapića zbirno osvojili 76 odborničkih mandata u Skupštini grada u kojoj ima 110 mesta. Ove godine, SNS zajedno sa "utopljenim“ Šapićevim SPAS-om, može da računa na 28 odbornika manje.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Mladi u Srbiji – apstinenti ili pasivni birači?
Mladi

Izbori

30.03.2022. 07:10

Mladi u Srbiji – apstinenti ili pasivni birači?

Bliže se izbori, političari pokušavaju na svaki mogući način da dopru do svakog stanovnika Srbije, a predizborne kampanje samo što nam se ne serviraju i dok spavamo.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
13°C
19.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve