Veliki naučnik
Preminuo Dejvid Vujić, član srpske sedmorke misije Apolo
Američki naučnik srpskog porekla Dejvid Vujić, član srpske sedmorke, grupe koja je radila na programu "Apolo", preminuo je, potvrdila je Tanjugu njegova porodica.
Vujić je bio poslednji živi član „srpske sedmorke" koja je učestvovala u svemirskoj misiji „Apolo". Tim „Apolo 11" je 20. jula 1969. godine slavio prvi korak čoveka na Mesecu.
Vujića je 2020. godine odlikovao predsednik Srbije Aleksandar Vučić Ordenom Karađorđeve zvezde prvog stepena, a kako Vujić nije mogao da prisustvuje svečanosti dodele ordena, uputio je pismo zahvalnosti.
Učestvovao je i na Danima Nikole Tesle u Srbiji 2023. godine, kada je srpskim, naučnicima i inženjerima predstavio predloge svemirskih projekata za našu zemlju.
Vujić je na konferenciji srpske dijaspore u Vašingtonu, početkom 2023, dobio nacionalno priznanje "Majka Srbija".
Posle dodele tog priznanja, Vujić je izjavio za RTS: „Rođen sam i odrastao u SAD. Činjenica je da sam bio vezan za pitanja koja se tiču Srbije celog života. Nisam očekivao tu nagradu. Verujem da je ono što radim, u neku ruku ispod radara i pokušavam godinama da predstavim naše ljude i njihove poglede, dobio sam najzad priznanje za to”.
Vujić je govorio i o svom boravku u Beogradu gde je na Univerzitetu govorio o "Apolo" programu.
„Svaki put sam završavao prezentaciju tako što bih poručio publici u Srbiji da sam ja američki Srbin, i da sam vrlo ponosan na naše uspehe. Hoću da podelim ovaj ponos za ‘Apolo’ program sa svima vama, sa svom mojom srpskom braćom", rekao je tada David Vujić.
Opisao je i rad na programu „Apolo“: „Bilo je svega, a kada smo počeli ‘Apolo‘ program početkom šezdesetih godina, većina potrebne tehnologije nije postojala. Imali smo osam godina da stvorimo neophodne motore za rakete, nismo imali integralna kola, ni sofisticirane kompjuterske sisteme, nismo još nikada bili u orbiti”.
Neverovatno iskustvo 24/7
Dodao je da je tada nedeljno zapošljavano na hiljade naučnika, inženjera, i menadžera, koji su imali nekog iskustva u elektronici, metalurgiji i svim neophodnim oblastima, da bi rešili kako da se dizajnira komandni modul da ‘Apolo‘ ne obiđe oko Meseca, nego i da sleti na Mesec.
„Počeli smo da radimo 1962. godine i stavili smo čoveka na Mesec 1969. godine, bilo je to neverovatno iskustvo, radili smo 12 do 18 sati dnevno, sedam dana u sedmici", ispričao je Vujić na dodeli nagrade „Majka Srbija“.
Vujić, koji je sa svojim timom jula 1969. slavio prvi korak čoveka na Mesecu, kao penzionisani inženjer Nase, proveo je više od 45 godina radeći u aeronautici i avio-industriji.
U junu 2023. godine, sa suprugom Džindžer je posetio Srbiju, a u Hramu Svetog Save na Vračaru par je obeležio 40 godina braka.