Zdravlje
02.05.2025. 02:30
R. E.

Istorijsko istraživanje

Sve smo bliži LEKU: Revolucionarna studija o Alchajmerovoj bolesti

Alchajmerova bolest, demencija, pamćenje, gubitak pamćenja
Izvor: Shutterstock

Naučnici su koristili živo ljudsko moždano tkivo kako bi simulirali rane faze Alchajmerove bolesti, najčešćeg oblika demencije. Ono što su otkrili će ubrzati potragu za lekom.

Ovo je prvi put da je tim lekara uspešno izložio zdravo moždano tkivo toksičnom obliku proteina povezanog sa Alchajmerovom bolešću, kako bi pokazali kako se oštećuju veze između moždanih ćelija, u realnom vremenu. Uzorci proteina su uzeti od pacijenata koji su umrli od te bolesti.

Ovaj revolucionarni potez ponudio je retku i moćnu priliku da se prati razvoj demencije u moždanim ćelijama ljudi. Stručnjaci su rekli da bi novi način proučavanja bolesti mogao olakšati testiranje novih lekova i povećati šanse za pronalaženje onih koji deluju.

Demencija predstavlja veliku pretnju zdravstvenim i socijalnim sistemima zaštite širom sveta. Predviđa se da će se broj obolelih utrostručiti na skoro 153 miliona do 2050. godine, što naglašava zašto je pronalaženje novih načina za proučavanje bolesti i ubrzavanje potrage za lečenjem zdravstveni prioritet, piše Gardijan.

U novoj studiji, naučnici i neurohirurzi u Edinburgu su se udružili kako bi prvi put pokazali kako toksični oblik proteina povezanog sa Alchajmerovom bolešću, amiloid beta, može da se zalepi i uništi vitalne veze između moždanih ćelija.

Sitni fragmenti zdravog moždanog tkiva prikupljeni su od pacijenata obolelih od raka, dok su se podvrgavali rutinskoj operaciji uklanjanja tumora u Kraljevskoj bolnici u Edinburgu.

Naučnici su boravili u operacionim salama zajedno sa hirurškim timovima, spremni da preuzmu zdravo moždano tkivo, koje bi inače bilo odbačeno. Nakon što su delovi mozga izvađeni, naučnici su ih stavili u staklene boce napunjene oksigenisanom veštačkom kičmenom tečnosti, pre nego što su uzorke odneli u laboratoriju.

"Manje-više smo otrčali nazad u laboratoriju“, rekla je dr Kler Durant iz britanskog Instituta za istraživanje demencije, u Centru za otkrića nauka o mozgu, na Univerzitetu u Edinburgu.

Tamo su uzorci isečeni na tanke komade, debljine manje od trećine milimetra, i položeni u male posude. Svaki komad živog moždanog tkiva čuvao se u tečnosti bogatoj hranljivim materijama, unutar inkubatora, na 37 stepeni Celzijusa kako bi se imitirala telesna temperatura. "A onda smo skoro odmah započeli eksperimente“, rekla je Durant.

Fragmenti ljudskog mozga su držani živi u posudama do dve nedelje, uz dozvolu pacijenta.

Istraživači su izvukli toksični oblik proteina amiloid beta od ljudi koji su umrli od Alchajmerove bolesti, a zatim su ga primenili na zdravo, živo moždano tkivo u njihovim posudama. "Pokušavamo da imitiramo Alchajmerovu bolest“, rekla je Durant.

Za razliku od izlaganja normalnom obliku proteina, mozak nije pokušao da popravi štetu koju je izazvao toksični oblik amiloida beta, otkrio je njen tim.

Čak su i male promene u prirodnim nivoima amiloida beta – povećanje ili smanjenje – bile dovoljne da poremete moždane ćelije.

"Radeći zajedno sa neurohirurškim timom Univerziteta u Edinburgu, pokazali smo da se živi uzorci ljudskog mozga mogu koristiti za istraživanje fundamentalnih pitanja vezanih za Alchajmerovu bolest“, rekla je.

"Verujemo da bi ovaj alat mogao da pomogne u ubrzanju primene laboratorijskih nalaza na pacijente, dovodeći nas korak bliže svetu bez demencije.“

Ovaj prodor će omogućiti naučnicima da se fokusiraju na lekove sa najboljom šansom da spreče gubitak sinapsi – veza koje omogućavaju protok poruka između moždanih ćelija i koje su od vitalnog značaja za zdravo funkcionisanje mozga. Alchajmerova bolest napada sinapse i njihov gubitak snažno smanjuje sposobnost pamćenja i razmišljanja.

Tim naučnika je takođe otkrio da su rezovi mozga uzeti iz temporalnog režnja, regiona za koji se zna da bude rano pogođen kod Alchajmerove bolesti, oslobađali veće nivoe tau proteina, još jednog ključnog proteina za ovu bolest.

Ovo može objasniti zašto je taj deo mozga posebno ranjiv u ranoj fazi Alchajmerovoj bolesti, jer povećano oslobađanje tau proteina može omogućiti brže širenje toksičnih oblika ovog proteina između ćelija.

Istraživanje je podržala organizacija "Trka protiv demencije“, dobrotvorna organizacija koju je osnovao Ser Džeki Stjuart, nakon što je njegovoj supruzi dijagnostikovana demencija, kao i donacija od milion funti od Fondacije "Džejms Dajson", dobrotvorne organizacije koja podržava medicinska istraživanja i inženjersko obrazovanje.

Durant je rekla da ovo istraživanje predstavlja napredak "ka rešavanju jednog od najrazornijih zdravstvenih problema današnjice“.

"Rad sa neurohirurzima i njihovim pacijentima, koji su dali pristanak za prikupljanje uzoraka mozga i njihovom održavanju u laboratoriji, je revolucionarna metoda, koja omogućava istraživačima da bolje ispitaju Alchajmerovu bolest na pravim ljudskim moždanim ćelijama, umesto da se oslanjaju na životinjske zamene, poput miševa“, rekla je dr Durant za Gardijan.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Close
Vremenska prognoza
clear sky
26°C
02.05.2025.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve