Prelomni trenutak
Imamo problem: El Ninjo je prošao, a vrućine su se nastavile...
Ove godine svet se suočava sa prelomnim trenutkom u borbi protiv klimatskih promena.
Prema podacima objavljenim na samitu COP29 u Azerbejdžanu, 2024. će najverovatnije biti prva cela godina u kojoj će globalno zagrevanje premašiti 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa (1850–1900).
Ovaj alarmantan podatak, podržan analizama iz Kopernikusa, Berkli Erta i britanske Meteorološke službe, označava prekretnicu koja prevazilazi prošlogodišnje rekordno povećanje temperatura od 0,60 stepeni iznad proseka za period 1991–2020.
Iako je El Ninjo doprineo početnom skoku temperatura, prekomerna vrućina se nastavila i nakon njegovog povlačenja, što ukazuje na dublje probleme.
Ova promena klime nije samo broj na skali - ona se odražava kroz smrtonosne poplave, požare i suše koje pogađaju sve krajeve sveta.
Samo u poslednjih mesec dana zabeležene su katastrofalne poplave u Valensiji, uragan Milton poharao je delove SAD, dok su požari zahvatili Peru. U Bangladešu, više od milion tona pirinča je izgubljeno zbog poplava, što je dovelo do skoka cena ove osnovne namirnice.
"Rekordne padavine, naglo intenziviranje tropskih ciklona i neprekidne suše postali su naša nova realnost i nagoveštaj budućnosti", upozorava Selest Saulo, generalna sekretarka Svetske meteorološke organizacije.
Međutim, ona dodaje da čak i kada se dogodi godina sa temperaturom iznad 1,5 stepena Celzijusa, to ne znači da je trajno premašen cilj Pariskog sporazuma, koji se bazira na dugoročnom proseku. Ipak, mnogi naučnici smatraju da smo već prošli ovu kritičnu granicu, što može destabilizovati ključne eko-sisteme, poput Atlantske struje i polarnih ledenih ploča.
Mark Hauden, klimatolog sa Australijskog nacionalnog univerziteta, upozorava da svet mora hitno da smanji emisije ili rizikuje da dosegne zagrevanje od 3 stepena Celzijusa.
"Već sada vidimo velike posledice širom sveta pri zagrevanju od oko 1,25 stepena na decenijskom nivou", naveo je Hauden.