igre na sreću
Na američkoj lutriji osvojio 1,22 milijarde dolara! A, kako je sve počelo...
Neimenovani srećni dobitnik koji je kupio listić na severu Kalifornije osvojio je na američkoj lutriji 1,22 milijarde dolara, saopštila je noćas kompanija koja vodi tu lutriju Mega milion.
Širom SAD ljudi godinama hrle da kupe srećku za lutrije sa ogromnim dobicima i da postanu milijarderi i sanjaju o privatnom svemirskom putovanju.
Nije to prvi put da iznos za izvučeni dobitni broj bude desetocifren, pa makar i jedan dolar veći od 999.999.999 dolara.
"Pitanje koje se nameće je šta će biti kada milijarda dolara postane rutina i ljude više ne bude briga", ocenio je Džonatan D. Koen, autor knjige "Za jedan dolar i za san - državna lutrija u modernoj Americi".
"Nema nekog okruglog broja posle jedne milijarde, a i pitanje je koliko je ljudima zaista, zaista, zaista potrebno", rekao je Koen, piše agencija AP.
Ipak, cene lutrijskih tiketa za igre sa megalomanskim dobicima porašće u aprilu sa dva, na pet dolara. Zvaničnici kažu da će to biti jedna od brojnih promena koje će uvećati šanse za dobitak, češće gigantske džekpotove i veće isplate.
U svojoj knjizi, Koen je ukratko opisao i istoriju lutrije u svetu. Ona, u jednom ili drugom obliku, postoji već 4.000 godina.
U Rimu su, piše Koen, carevi organizovali ždrebanja na kojima su dobitnici dobijali nagrade koje su sezale od vaza od terakote, pa do robova.
U Evropi je već početkom 15. veka lutrija korišćena za finansiranje odbrane gradova i javne radove.
U američkim kolonijama nasumična prodaja listića sa brojevima uz unapred utvrđene tajne pobedničke brojeve, tazvani svipstejk, bila je sredstvo za finansiranje borbe protiv britanaskih kolonijalista.
Prema pisanju Koena, jedan od otaca osnivača SAD, političar Tomas Džeferson, podržavao je lutriju kao jedini porez koji se plaća isključivo dobrovoljno.
U 19. veku lutrija je u SAD pomalo izgubila na omiljenosti, zbog zabrinutosti oko prevare, lošeg rukovođenja i njenog uticaja na siromašne. Međutim, od 1960. američke savezne države su je ponovo legalizovale kako bi uspele da se izbore sa finansijskim neprilikama, a da ne povećavaju poreze.
"Lutrija je smatrana budžetskim čudom, šansom za državu da zaradi takoreći iz ničega", napisao je Koen.
Kada je 1996. godine pokrenuta lutrijska igra Mega milioni, u nju je bilo uključeno šest američkih država. Originalni džekpot za tu veliku igru iznosio je pet miliona dolara, što bi računajući inflaciju danas bilo oko deset miliona.
Taj iznos je u to vreme bio dovoljan da se kupi retka kopija američkog ustava, ili da se angažuje na godinu dana vrhunski igrač bejzbola.
Sa sadašnjim džekpotom, srećni dobitnik bi teoretski mogao da kupi ceo jedan, istina jeftiniji, prvoligaški bejzbol tim.
Poređenje je donekle globalna muzička zvezda Tejlor Svift koja je kraju 2023. godine postala prva koja se svim turnejama te godine i više od četiri miliona prodatih ulaznica prva premašila iznos od milijardu dolara.
Mega milion se sada, uz donekle konkurentsku lutriju Pauerbol prodaje u 45 saveznih država, kao i u Distriktu Vašington i na američkim Devičanskim ostrvima. Pauerbol se prodaje i u Portoriku.
Prvi džekpot od milijardu dolara bio je 2016. godine. Džonatan Koen veruje da će se taj trend nastaviti. Upozorio je, međutim i na primere dobitnika ogromnih iznosa koji nisu znali da se nose sa tim i na kraju završili u bankrotu.
"Iako to negiramo, svi mi nekako verujemo u meritokraciju - a to verovanje kaže da ako si osvojio pare zahvaljujući sreći, verovatno ih ustvari nisi zaslužio", rekao je Koen. Ipak, različita istraživanja kazuju da su dobitnici na lutriji srećniji, zdravili i bolje se osećaju od nas ostalih", dodao je.