Život
14.01.2024. 02:10
R.E.

Nastanak života

Tajna stara 1,75 milijardi godina

Organizmi
Izvor: Shutterstock

Mikroskopski fosili, koji su gotovo 2 milijarde godina bili zatvoreni u komadima drevne stene, pružaju nam najstarije dokaze o fotosintezi na Zemlji.

U formaciji "McDermott" u pustinji severne Australije, pronađene su sitne strukture nazvane tilakoidi u onome što se smatra fosilizovanim cijanobakterijama starim 1,75 milijardi godina. Ove strukture se danas nalaze unutar ćelija fotosintetskih organizama koji sadrže pigment hlorofil, koji se koristi za apsorpciju svetla tokom fotosinteze. To znači da mikrofosili predstavljaju najstariji dokaz za fotosintezu, pružajući nam novu minimalnu starost pojave cijanobakterija sa tilakoidima, i novi alat za razumevanje ekosistema rane Zemlje i kako se život pojavio na našoj planeti.

Fotosinteza, koja koristi sunčevu svetlost da pretvori vodu i ugljen-dioksid u glukozu i kiseonik, možda izgleda kao nešto što biljke i alge mirno obavljaju tamo negde, ali ona je osnova za opstanak skoro svih živih bića. Ne samo da fotosintetski organizmi čine osnovu većine lanaca ishrane, već njihovi metabolički procesi pune atmosferu kiseonikom koji živi svet treba za opstanak.

Znamo da u ranim fazama Zemljine istorije nije bilo puno slobodnog kiseonika u atmosferi i okeanima. Međutim, različite linije geohemijskih dokaza otkrivaju da su nivoi kiseonika iznenada skočili pre otprilike 2,4 milijarde godina. Nije jasno šta je to izazvalo, ali jedna mogućnost je pojava fotosintetskih organizama.

Demulin i tim koristili su različite tehnike mikroskopije visoke rezolucije kako bi istražili eksterne i interne strukture mikrofosila vrste poznate kao "Navifusa majensis", za koju se veruje da je cijanobakterija. Unutar tela jednoćelijskih organizama iz dva nalazišta fosila pronašli su tilakoidne membrane.

Ovi fosili potiču iz formacije Grassy Bay u Kanadi, datirane do pre 1,01 milijardu godina, i formacije McDermott, koja seže unazad do pre 1,75 milijardi godina. Ovo proširuje fosilni zapis tilakoida unazad za čak 1,2 milijarde godina - što znači da je oksigenična fotosinteza morala da se razvije pre toga.

Ono što još uvek ne znamo jeste da li se razvila dovoljno rano da doprinese naglom porastu oksidacije na Zemlji. Pronalaženje i pažljivo proučavanje još starijih fosila moglo bi nam dati odgovor na ovo goruće pitanje.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.

Komentari
Dodaj komentar
Close
Vremenska prognoza
clear sky
18°C
02.05.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve