Preporuka za putovanje
Idemo u Nemačku na vino. Misliš na pivo? Ne, baš na VINO!
Da li biste se i vi zbunili da vas neko pozove u Nemačku na vino, umesto na pivo? Većina bi, s obzirom na to da ova zemlja ima, samo u Bavarskoj, više od 600 pivara, a da je prosečna potrošnja oko 88 litara po osobi godišnje. Međutim...
Nemačka i te kako ima šta da ponudi onima koji preferiraju vino i svrstava se među 10 najvećih proizvođača vina u svetu, sa oko 238 miliona galona godišnje.
U to smo se i lično uverili tokom obilaska Koblenca i regiona koji se nalazi na obalama reka Mozel i Rajna, a kao gosti Turističke organizacije Nemačke (DZT). U tom području postoji gotovo 90 vinarija, koje su deo veoma bogate ponude nemačkih vina, s obzirom na to da ova zemlja ima oko 11.000 vinarija u 13 zvaničnih vinskih regiona Nemačke, na kojima se prostire približno 100.000 hektara vinove loze.
Međutim, bez obzira na velike brojeve, reputacija nemačkih vina na međunarodnoj enološkoj sceni je i dalje podeljena od toga da je reč o masovno dostupnim poluslatkim belim vinima među kojima dominiraju ona od sorte rizling, do toga da su nemačka vina veoma elegantna, čista, aromatična, osvežavajuća i uravnotežena. Naš utisak, nakon degustacije u nekoliko različitih vinarija, jeste da je reč o vinima koja zaista mogu da zadovolje i one najizbirljivije. Preovlađuju bela vina, naravno, ali bi obavezno trebalo probati i penušavce, roze, kao i crveni špatburgunder – lokalni naziv za pino noar.
Ono što vam takođe preporučujemo u vezi sa degustacijom vina jeste činjenica da ih možete probati u samim vinogradima, vinarijama, uz stručnu pomoć enologa i somelijera, što svakako doprinosi doživljaju. Još ako vina budete pijuckali uz domaći hleb (jer Nemačka ima više od 3000 zvanično priznatih vrsta hleba) sedeći na osunčanoj palubi rečnog kruzera… neće vam se ići kući!
Rimljani su svoje vinove loze doneli na Rajnu i Mozel pre više od 2000 godina, a potonji žitelji tih regija znali su kako da sačuvaju dobijeno blago i iz njega izvuku ono najbolje.
U Koblencu se trenutno gaji oko pola miliona čokota vinove loze, a površina vinograda pokriva oko 40 hektara. Ono što se najviše proizvodi jesu penušavci od rizlinga, sorte koja je poznata po visokoj kiselosti i mineralnim i pikantnim notama, zatim voćkasta vina od crvene dornfelder loze, kao i lagana bela od sorte Miler-Turgaua (rivaner).
Nešto dominantniji ukus osetićete dok u ovoj regiji pijete vina od sorti pino blan (vajser burgunder) i pino gri (grauburgunder). Primarna crvena sorta ovde je pino noar (špatburgunder), od kojeg se pravi elegantan roze. Ali, postoji jedna sorta karakteristična baš za Koblenc – erenbrajtštajner. Reč je o egzotičnoj beloj lozi od koje nastaju vina veoma osvežavajuća i pitka.
Važno je znati da nemačka vina nisu jaka, kako po procentu alkohola tako i po svom ukusu i aromi, zbog čega je sasvim dovoljno da tokom degustacije jedete "samo" hleb, koji je uglavnom ražani ili je mešavina raži i pšenice. Bilo da su vam ljubazni domaćini poslužili pumpernikel, taman i težak, ili kiselkasti rogenbrot, možda neodoljivi kastenbrot koji ima mekanu sredinu, a hrskavu koricu, često sadrži i orašaste tonove, a može imati blagu aromu karamele ili prženja, budite sigurni da znaju šta rade jer se u Nemačkoj baš tako degustira vino: malo vina, malo više hleba, pa dok ima.
Ali, bez obzira na sve čari koje pružaju vino i vrhunski hleb, priuštite sebi i ostale lepe stvari koje nude Koblenc i okolina.
Ukrcajte se u neki rečni kruzer, na primer, i oko dva sata uživajte, onako gospodski, u krajoliku dok lagano plovite Rajnom i Mozelom.
Pogled na grad spektakularan je i iz gondole, najveće i najduže u Nemačkoj, gde će vas bez daha ostaviti prizor spajanja dve reke i to na mestu na kojem se nalazi impresivni spomenik Vilhelma Prvog – cara Nemačke i kralja Pruske. Panoramskom žičarom se stiže i do tvrđave Erenbrajtštajn, koja je pod UNESKO zaštitom.
Preporučujemo vam i da malo lutate uskim, šarmantnim i bajkovitim ulicama starog dela grada, gde možete da napravite pauzu za ručak ili samo kafu i kolač u nekom od mnogobrojnih kafića i restorana.
Ali, budite oprezni kada prolazite pored jedne fontane. Naizgled bezazlena statua dečaka neočekivano, na svakih desetak minuta, kroz usta ispušta mlaz vode s namerom da vas isprska! Reč je o Šengelovoj fontani koja se nalazi ispred gradske kuće – zapamtite, da ne bude posle da vas nismo upozorili.
Ima u Koblencu još neobičnosti – jedan sat, na primer, koji plazi jezik i prevrće očima na svakih pola sata, kao da se ismeva prolaznicima! Ali se zato potpuno opustite dok šetate vrtovima carice Avgustine – prepustite se mirisu cveća i eksploziji boja…
Koblenc je grad koji ima živopisnu prošlost, a više o tome saznaćete u jednom od najstarijih muzeja u Nemačkoj – Mitelrajnu (Mittelrhein), koji nudi uvid ne samo u istorijska dešavanja u ovom mestu, već prikazuje i razvoj tehnologije i gastronomije.
Ali, hajde da završimo kako smo i počeli – uz dobro vino i posetom Muzeju penušavih vina u Koblencu. To je mesto gde ljubiteljima penušavca srce kuca brže jer ćete tokom stručno vođene ture saznati bukvalno sve o tome kako se nekada pravilo vino s mehurićima, kako se transportovalo širom sveta, videćete stare sačuvane alate, prese… i na kraju obilazak se, pretpostavljate, završava čašom penušavca uz "živeli!" ili "prost!", kako kažu Nemci.