Pećina Lasko
Pas koji je slučajno otkrio praistorijsko blago
Priča o tome kako je otkrivena čuvena pećina Lasko u Francuskoj, u kojoj se nalaze neki od najpoznatijih praistorijskih pećinskih crteža, deluje kao scenario bizarnog filma. Na nju je sasvim slučajno naišao jedan pas, šetajući sa svojim vlasnikom po bajkovitim predelima Dordonje u Francuskoj.
Osamnaestogodišnji Marsel Ravida je, tog 12. septembra 1940. godine, šetao svog psa po imenu Robot, kada je pas odjednom nestao iz vidokruga. Pogledavši bliže, Marsel je otkrio da se njegov pas zavukao u rupu u zemlji koja je vodila do podzemnog tunela.
Kasnije, Marsel se vratio na mesto otkrića sa još tri prijatelja, zajedno sa kojima je istražio podzemne puteve. Drugovi su mislili da su naišli na tajne tunele koji vode do obližnjeg plemićkog imanja u Lasku, međutim kada su se spustili 15 metara ispod zemlje čekalo ih je iznenađenje.
Oslikani zidovi pećine, koji su prikazivali razne životinje i scene iz lova, kasnije utvrđene da datiraju iz praistorijskog perioda, naveli su grupu istraživača da na sledeću ekspediciju povedu arheologa i paleontologa Henrija Breulija, koji je prvi i napravio skice prikaza iz pećine.
U pećini se nalazi preko šest hiljada prikaza ljudi, životinja i apstraktnih figura, a zbog svoje istorijske važnosti, ova oblast je stavljena na listu Svetske baštine UNESK-a.
Pećina je otvorena za javnost 1948. godine, kada je počelo i detaljno arheološko iskopavanje ove oblasti. Zbog velikog interesovanja, i čak 1.200 posetilaca pećini dnevno, pećinska mikroklima je narušena, što je dovelo do pojave buđi na zidovima i remećenja istorijski značajnih crteža na zidovima.
Pećina je zatvorena 1963, kako bi se sačuvalo ovo blago, slike su restaurirane i napravljene su verne kopije koje se i dalje mogu videti u obližnjem muzeju.
Ovi crteži dali su ogroman doprinos razumevanju paleolitskog i mezolitskog perioda čovečanstva, a bez asistencije jednog radoznalog psa, pećina bi bila obavijena velom tajne mnogo duže.