Sezona je bobičastog voća – ko bere brigu, a ko je sa osmehom u voćnjaku

Berba malina je pri kraju, a sezonu je obeležila visoka otkupna cena, ali i pad prinosa. Uzgajivači kupina u ovu sezonu ponovo ulaze sa niskom otkupnom cenom, ali za organsku je izvesno da će biti dvostruko skuplja, jer je potražnja veća od ponude.

U ražanjskom kraju počela je berba kupina. Proizvođači su zadovoljni rodom i kvalitetom, ali ne i niskom otkupnom cenom, kojom ne mogu da pokriju troškove proizvodnje i uloženi trud, piše RTS.

"Posle branja ide rezarnje, prskanje, iznošenje. Ponovo prskanje, prehranjivanje, okopavanje", objašnjava Nataša Užarević, proizvođač kupina iz sela Grabovo.

"Borićemo se da bude veća cena, ako je ikako moguće. A ako ne, verovatno će berba i sve ostalo oko kupine stati", navodi Nevena Jocić, proizvođač kupina iz Ražnja.

Srbija je po proizvodnji kupina među liderima u svetu. U ražanjskom kraju nakon šest godina niske otkupne cene uticale su da mnogi odustanu, pa je kupinjaka četiri puta manje.

"S obzirom da je velika potražnja u svetu za kupinom bila i prošle godine, da je rod koji je nama plaćan 40 dinara izvezen po ceni od 190 do 250 dinara, a ove godine je još veća tražnja – tako da smo očekivali mnogo veću cenu od 100 do 120 dinara po kilogramu", ističe Zoran Stojanović iz Udruženja voćara Ražanj.

Viša otkupna cena zavisi i od sorte, ali najviše se plaća organska kupina. U Srbiji ima oko dva procenta takvih parcela.

"Pa biće ovo 'lohnes' i 'čester', to su do šezdeset, sedamdeset dinara u konvencionalnoj proizvodnji. Međutim, u organskoj je nešto drugo, puta dva je to otprilike", kaže Miro Rajković iz Prilika.

Velika ulaganja potrebna su za uzgoj borovnica, ali ovom sezonom su zadovoljni proizvođači.

"Zadovoljan sam i sa kvalitetom i sa otkupnom cenom koja će biti u proseku četiri i malo jače evra", naglašava Mladen Nikolić iz Požege.

I dok mnogi voćari beru brigu zbog otkupnih cena, sezonci sa osmehom beru crnu ribizlu u ivanjičkom kraju.

"Možda zato što se sedi, nisi savijen, a berba dosta brže ide i lakše je", objašnjava Radoje Dovijanić iz Ivanjice.

A potrebno je mnogo manje truda i ulaganja oko uzgoja crne ribizle, kažu proizvođači.

"Ribizla se kosi tri do četiri puta. Prska se tri do četiri puta. Znači, nema freziranja, nema vezivanja, nema kopanja, što sve košta", poručuje Miro Rajković iz Prilika.

Za malinu kažu da je crveno zlato, ali i sa površine od jednog hektara crnih ribizli može se ubrati 18.000 evra.