Klimatske promene
Mogući PAD globalne ekonomije ZA ČAK 40 ODSTO
Klimatske promene mogle bi da imaju dalekosežnije i dramatičnije posledice po globalnu ekonomiju nego što se ranije pretpostavljalo, pokazuje novo istraživanje naučnika.
Prema analizi koju je sproveo tim istraživača, šteta izazvana klimatskim promenama mogla bi da dovede do smanjenja globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za čak 40% do kraja veka, što bi ozbiljno ugrozilo ekonomske temelje mnogih zemalja širom sveta.
Do sada su se prognoze bazirale na pretpostavci da klimatske promene utiču samo na nacionalne ekonomije i da efekti vremenskih šokova, kao što su poplave ili suše, ne prelaze granice država. Međutim, novo istraživanje ukazuje na to da klimatske promene utiču na globalne ekonomske tokove jer ekstremni vremenski događaji ne poznaju granice i imaju dugoročne globalne posledice.
Naučnici upozoravaju da bi simultano dešavanje vremenskih šokova širom sveta moglo ozbiljno poremetiti proizvodne i distributivne mreže, otežavajući i trgovinu. U prošlosti su, na primer, suše u Južnoj Americi bile kompenzovane kišom u drugim delovima sveta, što je omogućilo zemljama da se oslone na međunarodnu trgovinu i spreče velike poremećaje u snabdevanju hranom. Međutim, kako se klimatske promene budu intenzivirale, ovakvi globalni šokovi postajaće češći i duži.
Prema analizi koju je sprovela istraživačka ekipa, ako bi globalna temperatura porasla za više od 3 °C do kraja veka, šteta po globalnu ekonomiju mogla bi se povećati sa prethodnih procena od 11% na čak 40%. Ovo bi imalo ozbiljne posledice za svakodnevne živote miliona ljudi, posebno u siromašnijim i ranjivijim regionima sveta.
Smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte donosi kratkoročne ekonomske troškove, ali dugoročne koristi. Iako bi smanjenje emisija dovelo do značajnih ekonomskih izazova u kratkom roku, benefiti bi bili mnogo veći u dugoročnom periodu, čime bi se izbegli najopasniji scenariji klimatskih promena.