Scena
26.02.2023. 20:20
Lena Munitlak

Strah od novog terora

Rekorder BAFTA nagrada: Na Zapadu ništa novo

1
Izvor: EPA / CLEMENS BILAN

Film "Na Zapadu ništa novo" prati priču mladog Pola, kojeg igra Feliks Kamerer, koji je simbol uništene mladosti i bezbrižnosti, zauvek osakaćen krvlju i blatom u rovovima Velikog rata

Na ovogodišnjoj dodeli nagrada BAFTA u Londonu oboren je rekord po broju nagrada koje je dobio film koji nije na engleskom jeziku.

"Na Zapadu ništa novo", filmska adaptacija istoimenog romana Eriha Marije Remarka iz 1928. godine, nemački je film koji je pokupio čak sedam BAFTA nagrada, uključujući i nagradu za najbolji film. Prateći užase Prvog svetskog rata iz perspektive mladog nemačkog vojnika, ova "Netfliks" drama je prednjačila na dodeli nagrada sa čak 14 nominacija. 

Ubrzo nakon što je knjiga objavljena, već 1930. godine, snimljen je i film na engleskom jeziku. Međutim, ovo ostvarenje kritikovano je sa gotovo svih strana, pa čak i od samog pisca. Drugi put je adaptiran 1979. godine, međutim ni to ostvarenje nije dobilo sjajne ocene.

Ipak, prošlogodišnja verzija ovog filma, sa Edvardom Bergerom na poziciji reditelja i koscenariste, pokupila je mnogo više naklonosti publike i kritičara, a sam reditelj je na dodeli BAFTA nagrada istakao da su on i njegove kolege "odrasli sa odgovornošću da ispričaju ovu priču" i odao počast vojnicima koji se bore u sukobu u Ukrajini.

Film prati priču mladog Pola, kojeg igra Feliks Kamerer, koji je simbol uništene mladosti i bezbrižnosti, zauvek osakaćen krvlju i blatom u rovovima Velikog rata. Na početku filma vidimo drugog vojnika koji strada na frontu. Sa njegovog beživotnog tela skidaju uniformu, peru je i šalju nazad kako bi bila dodeljena nekom drugom vojniku. Uniforma na kraju stiže u Polove ruke, koji je zbunjen činjenicom da na jednom mestu na uniformi stoji ime čoveka za kojeg nikada nije čuo. Ovo je verovatno prvi znak mladom Polu da je rat brutalna mašinerija koja ne mari za pojedince koji sa najboljom namerom odbrane otadžbine u njega odlaze.

Zarobljen na Zapadnom frontu, Pol je okružen smrću i tragedijom, a njegovu situaciju još tragičnijom čini to što se ovo dešava pred kraj rata, u trenutku kada uplašeni nemački predstavnici stižu da potpišu kapitulaciju u francuskom železničkom vagonu u Kompjenju.

Priča dostiže vrhunac nakon potpisivanja primirja, kada pobesneli nemački general svojim iscrpljenim i traumatizovanim trupama izjavljuje da imaju vremena za poslednju bitku da spasu čast svoje otadžbine pre 11 sati, kada primirje stupa na snagu.

Polovi ratni drugovi u rovovima su Miler (Moric Klaus), Krop (Aron Hilmer), Tjaden (Edin Hasanović) i jedan stariji i iskusniji profesionalni vojnik Katčinski, kojeg zovu nadimkom Kac, kojeg je sjajno odigrao Albert Šuh, takođe dobitnik BAFTA nagrade za najbolju sporednu mušku ulogu.

Kac je ovim mladićima kao stariji brat ili čak očinska figura, ili čak i alternativna verzija njih samih, što njegov lika čini kompleksnim i zanimljivim, zajedno sa odnosom koji gradi sa sapatnicima na frontu.

Ova verzija filma dala je akcenat scenografiji i vizuelnim elementima moćnih prikaza bojnih polja. Čak je i opseg priče proširen u odnosu na knjigu. Scene u filmu smenjuju se između Polovog iskustva u rovovima i pregovora o prekidu vatre između Matijasa Ercbergera, kojeg igra Danijel Bril, koji je predsedavao nemačkoj komisiji za primirje, i francuskog maršala Ferdinanda Foša (Tibo de Montalamber).

Rok od 72 sata koji Foš daje Ercbergeru da potpiše dodaje element neizvesnosti, koja se može osetiti u celom toku filma, iako odstupa od Remarkove originalne priče koja je cela bila iz Polove perspektive.

Zašto je onda ubačen taj element? Na ovo pitanje postoji nekoliko odgovora u krugovima filmskih kritičara, a jedan od njih odnosi se na potenciranje priče o tome da se pokaže da je u Velikom ratu zaista bilo nekih "dobrih Nemaca", što kada se razmisli u ovoj priči ima smisla, jer publika treba da ima bar malo empatije prema Polu, koji je ipak nemački vojnik.

Nepopustljivost nekih francuskih delegata u ovim scenama podsetiće na višegodišnje poniženje kome je Nemačka bila izložena nakon sklapanja Sporazuma o primirju, koji je stvorio atmosferu u Nemačkoj koja je doprinela Hitlerovom usponu i ponovnom izbijanju novog rata.

Ceo narativ koji se vrti oko Ercbergera služi da se gradi napetost i neizvesnost o tome da li će mladi junaci ovog filma uspeti da sačuvaju živu glavu do trenutka kada primirje stupa na snagu i kada više ne budu pod komandom da se bore za otadžbinu koja se već predala pred neprijateljskim pritiskom.

Osim što je taj element dodat, izmenjene su i sudbine vojnika iz originalnog romana. Međutim, u tom procesu isplivali su i trenuci koji zaista odlično odražavaju horor života vojnika u rovovima Prvog svetskog rata. Kao scena u kojoj Pol prolazi kroz rov i skuplja identifikacione pločice svojih palih drugova, u blatu pronalazi naočare, koje prepoznaje odmah jer su pripadale jednom od njegovih prijatelja. 

U jednoj mračnoj sceni vidimo pacove kako beže od drhtanja tla izazvanog tenkovima koji dolaze. Pol, lica prekrivenog prljavštinom, pokušava da utiša umiruće udisaje francuskog vojnika kojeg je prethodno izbo nožem.

Atmosfera filma izaziva mučninu i tera posmatrača da okrene pogled u nekim trenucima, ali ostaje realistična u odnosu na horor koji poruka filma nosi. Muzička strana ovog ostvarenja takođe je pokupila pohvale, kao i dve BAFTA nagrade, za kompoziciju i za aranžman.

"Na Zapadu ništa novo" možda govori o nečemu što ostali dobitnici na dodeli BAFTA nagrada nisu, sa izuzetkom dokumentarnog ostvarenja "Navaljni", a to je imanentna opasnost još jednog sveobuhvatnog rata, ovoga puta prerušenog u Putinovu "specijalnu operaciju" u Ukrajini.

Ovaj film je podsećanjem na horor Velikog rata i dešavanja koja su ga pratila možda uradio nešto što ni njegovi tvorci nisu inicijalno nameravali da urade – probudio je srah među ljudima od novog evropskog rata, koji ponovo dovodi u pitanje evropske granice i međunarodne odnose na ovom kontinentu.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Nakon 30 godina, filmski spektakl "Seobe" u novom ruhu
Filmovi

FEST

24.02.2023. 12:00

Nakon 30 godina, filmski spektakl "Seobe" u novom ruhu

U okviru 51. FEST-a premijerno će pred domaćom publikom biti prikazana digitalno restaurisana, francuska verzija filma "Seobe" (Migrations), u režiji Aleksandra Saše Petrovića prema istoimenom romanu Miloša Crnjanskog.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
8°C
25.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve