INTERVJU
JURICA PAĐEN: "Rok je danas samo sredstvo izražavanja"
Jurica Pađen spada među poslednje autentične rokenrol zvezde bivše Jugoslavije i ko je u bogatoj karijeri sarađivao sa nekim od najznačajnijih muzičkih imena sa ovih prostora.
Sa bendom "Aerodrom“ stvorio je neprolazne rok hitove poput "Fratelo“, "Obična ljubavna pjesma“ i mnoge druge. Iako je ušao u osmu deceniju života, Jurica Pađen nema nameru da "okači gitaru o klin“, već je sa "Aerodromom“ snimio novi studijski album pod nazivom "Pali motore“. O novim pesmama, rokenrolu i muzici nekad i sad i koncertnim planovima u narednom periodu u intervjuu za nedeljnik "Ekspres“ govori muzičar i frontmen benda "Aerodrom“ Jurica Pađen.
Kako biste predstavili novi album grupe "Aerodrom“ "Pali motore“? Šta je to što fanovi mogu da očekuju od novih pesama?
"Od novog albuma grupe ’Aerodrom’ naša publike može očekivati jedno lepo muzičko putovanje, pjesme su iskrene, napisane su sa razlogom i jednostavno nikakve kompromise nismo imali tokom rada na albumu. Nastojali smo se zabaviti, mislim da smo u tome uspjeli i nadam se da ćemo zabaviti novim pjesmama i našu publiku.“
Singlovi "Sveti gral“ i "Rulet“ već su najavili prethodnih sedmica novi album. Kako ste zadovoljni reakcijom publike?
"Ta dva singla sa albuma ’Pali motore’ prilično su dobro krenula, pogotovo ’Sveti gral’ koji se počeo penjati na top listama. Primetio sam da smo, otkad je album izašao, u prvih desetak dana dobili novih trideset hiljada pretplatnika na platformi ’Spotifaj’ što sad ukupno čini više od 190.000 pretplatnika. Obično to do sada nije bio slučaj sa pjesmama grupe ’Aerodrom’, trebalo im je više vremena od izlaska da ih publika uoči, govorimo o našim starim pjesmama, no one su ostale sva desetljeća i preživjele su vrijeme, i mi ih i dalje rado izvodimo i publika ih voli. To je samo još jedan dokaz da nije bitno da pjesme odmah postanu popularne, već da izdrže test vremena.“
Muzikom se bavite više od pola veka. Odakle crpite ideje za nove pesme i nove nastupe?
"Ne mogu točno reći od kuda dolazi inspiracija, ja pretpostavljam da ona nas nalazi, iz nekog svemirskog rezervoara, kad se čovjek potpuno prepusti i kad prestane razmišljati i prestane tražiti dobru ideju, onda ta ideja nalazi njega. Na primjer, Njutn nije htio izmislit gravitaciju, nego mu je slučajno jabuka pala na glavu i tako je dobio ideju o gravitaciji. Dakle, najbolje su one pjesme koje nalaze nas, a ne mi njih.“
Bili ste jedan od osnivača "Parnog valjka“, sarađivali ste sa Džonijem u "Azri“... Moglo bi se reći da ste proživeli pravu malu istoriju hrvatskog i "eks ju“ rokenrola?
"Da, imao sam priliku biti među osnivačima ’Parnog valjka’ i kasnije stalni član ’Azre’, ali radio sam i sa jako puno drugih ljudi. Snimao sam albume Juri Stubliću, Alki Vuici sam snimao jedan album i dugo bi trajalo da nabrajam sa kim sam sve svirao i surađivao. Moram reći da sam imao tu sreću i zadovoljstvo da sam surađivao sa samim kremom eks jugoslovenskog rokenrola i to je bila prilika da puno toga naučim i da steknem iskustvo bez kojeg vjerojatno ništa ne bi bilo isto.“
Nedavno su, pored Vas, nove albume objavili i "Parni valjak“ i Dado Topić. Da li to stara garda rokenrola pokazuje da se ne predaje i da još nije rekla svoju poslednju reč?
"Kod mene, a i kod mojih kolega, kao i kod one još starije generacije poput Džegera i Ričardsa, postoji ta vječna glad za kreativnošću, za umjetnošću, za novim dostignućima... Nikada nisi siguran da li si napisao sve pjesme koje si trebao, da li najbolja tvoja pjesma još uvijek nije napisana, i ta dilema te tjera naprijed, a osim toga taj posao je nešto što zabavlja i čemu možemo zahvaliti da smo pronašli sebe i svoj smisao postojanja.“
Pored vanvremenskih hitova poput "Obična ljubavna pesma“ i "Fratelo“, Vašu karijeru obeležila je i pesma "Što si u kavu stavila“ koja poslednjih godina doživljava novi život i koju otkrivaju nove generacije. U čemu je tajna uspeha ove pesme?
"Ja kad bih znao tajnu uspjeha, odnosno tajnu kako se stvara hit, meni bi svaka pjesma bila hit. Ipak, pretpostavljam da je ’Kava’ bila hit, i još uvijek je, vidim to po nastupima, svi je vole i svi traže da je sviramo. Ta pjesma je vrlo bitan element društvenog života na ovim našim prostorima, a osim toga pjesma je sama po sebi duhovita, ima taj neki keči refren i ima jednu dozu mistike koja kod ljudi uvijek budi znatiželju. ’Što si u kavu stavila’ ima muziku i ritam koji se pamti, a i tekst koji je ujedno i vedar i mističan pa je sve to zajedno doprinelo uspjehu ove pjesme koja je ostala hit sve do danas.“
Gde je rokenrol danas u svetu koji je na pragu ili je možda već i kročio u treći svetski rat? Ima li muzika snagu da spreči globalno ludilo?
"Rokenrol danas u svijetu nema više onu ulogu koju je imao kada se pojavio, a to je tada bila jedna pobuna, stalno preispitivanje, traženje odgovora, način života... Danas se, na primjer, puno manje čita nego onda i takva je i muzika postala. Sve se zapravo pretvara u jednu veliku zabavu na kojoj industrija odlično zarađuje. Rokenrol kao takav uvijek će imati svoje mjesto, međutim rok je danas postao samo sredstvo izražavanja onih koji se žele obratiti nekome.“
Jedan ste od učesnika "novog talasa“ osamdesetih. Kako danas gledate na taj pokret i može li se nešto slično ponoviti na ovim prostorima?
"Mislim da mi zapravo nikada nismo bili pripadnici tog pokreta koji se nazivao ’novi val’ jer nama pokreti nisu bili potrebni da bismo bili jači i da bismo se probili, već smo bili individualci u sklopu svega toga, iako smo se naravno svi skupa i družili i surađivali, ali ja bih ipak rekao da ’Aerodrom’ nije bio deo, već suvremenik ’novog vala’.“
Veštačka inteligencija ušla je u svakodnevni život. Može li AI ugroziti muzičare i umetnike generalno?
"S obzirom na to da danas velikim djelom tržišta vladaju korporacije, muzika se zapravo fabricira jer se radi po nekakvim šprancama, a tržište guta, ali još uvijek ima ljudi koji od muzike traže mnogo više, a to je da im dodirne dušu, da im probudi emociju u njima i da nije stereotipna i uniformna. Još uvijek se traži različitost u muzici, karakter, jer danas su izvođači sa tim autotjunom svi nalik jedni na druge, ko jaje jajetu, tekstovi su također nalik jedni na druge... Takva se muzika vrlo lako može stvarati uz pomoć umjetne inteligencije, međutim za one koji traže nešto više, koji od muzike traže bit i njen razlog postojanja, oni nikad neće prihvatiti muzičke proizvode nastale od strane umjetne inteligencije, već će tražiti autore koji su pravi ljudi i koji imaju nešto za reć, i koji muziku stvaraju iz sasvim drugih razloga nego što je puka komercijala.“
Kakve planove imate za naredni period kada su koncerti u pitanju?
"Mi uvijek u planovima imamo što više svirki, nedavno smo imali veliki promotivni koncert u zagrebačkom klubu ’Bugalu’, baš je bilo veselo, moram to reć. Dakle, namjera nam je da u narednom periodu što više sviramo i promovišemo novi album. Tamo gdje ima struje ima i nas, a možemo i bez struje, možemo uvijek napraviti i sjajan anplagd koncert sa akustičnim gitarama, kao nekad kada smo u sobama pravili odlične male partije.“
Planirate li možda poput pojedinih Vaših kolega da i Vi napišete autobiografiju i koji bi bio njen naslov?
"Za sada nemam u planu pisati autobiografiju jer nisam ni siguran koliko bi to ljude zanimalo, iako moram priznat da bih imao što napisat. Kada danas vidim da neki sa 25 godina života pišu autobiografiju, meni je to smiješno, ali dobro, nek svako radi što voli i što može. Ipak, moram priznati da razmišljam da napišem knjigu anegdota o poznatim ličnostima sa kojima sam bio u kontaktu sve ove godine i decenije. Bilo je to jedno vrijeme prepuno duha i kreativnosti pa nije zgoreg da ostane zabilježeno i u knjizi. Vidjećemo...“